Džino bi mogao Jugoslaviju podignuti na noge: Nakon 2 godine potrage pronašao kosti narodnog heroja

21
A. M.
Džino bi mogao Jugoslaviju podignuti na noge: Nakon 2 godine potrage pronašao kosti narodnog heroja

Priča koja se rijetko događa, kako ju je sam opisao, odvela je fotografa iz Jablanice Dženada Džinu duboko u planinu Prenj, gdje je, nakon višegodišnjeg traganja, pronašao ostatke koji bi mogli rasvijetliti sudbinu Ilije Španovića, narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata.

"Dragi prijatelji, donosim vam priču koja se dešava jednom u sto života. 12.04. je dan kad mi je Prenj otvorio dušu i dopustio da zavirim u historiju. Dan koji se nikad neće zaboraviti", poručio je Dženad Džino u objavi koja je izazvala veliku pažnju javnosti.

U svom najnovijem videozapisu, koji je dio serijala o traganju za lokacijom pogibije Ilije Španovića, Džino dokumentuje put kroz surovi teren Prenja, prateći tragove prošlosti. Snimci obilježeni snažnom atmosferom i autentičnim kadrovima otkrivaju i niz artefakata zaostalih iz ratnih borbi, koji dodatno svjedoče o dramatičnim događajima iz tog perioda.

Pronađen "tajanstveni" momak koji je pomogao dječaku koji je ostao bez oca i majke kod Dervente

Kako je potvrdio za Radiosarajevo.ba, potraga nije bila kratka ni jednostavna, a vjeruje da bi ova priča, zbog svog historijskog značaja, mogla odjeknuti širom bivše Jugoslavije.

"Dvije godine sam ja to istraživao i tragao sam za tom pričom da je napokon zaokružim i jučer mi je Prenj otvorio dušu i pokazao mi gdje trebam da tražim i da nađem. Prije svega, drago mi je što se radi o čovjeku i što je to narodni heroj, to je priča koja je zaista vrijedna pažnje", rekao je Džino.

Posebnu težinu ovoj priči daje činjenica da je Džino, kako tvrdi, pronašao i ljudske ostatke, odnosno kosti, što bi moglo predstavljati ključni trag u rasvjetljavanju sudbine Ilije Španovića. Cijeli proces dokumentovao je kamerom, čime je nastao snažan vizuelni zapis jedne neobične i emotivne potrage.

O nalazu su već obaviještene nadležne institucije. "Ja sam to već prijavio policiji. Dogovoreno je da u srijedu ujutro idemo sa Institutom za nestale osobe, instruktorima iz Konjica". istakao je Džino, naglašavajući da će daljnji koraci uključivati stručnu obradu i eventualnu identifikaciju pronađenih ostataka.

Fotograf Dženad Džino postao ambasador planinskog i adrenalinskog turizma Hercegovine

Osim toga, Džino planira i trajno obilježiti mjesto pronalaska.

"To je moja ideja. Ja ću to svakako ispoštovati i zbog sebe i zbog svega toga", kazao je, aludirajući na postavljanje spomen-ploče koja bi odala počast narodnom heroju.

Njegov interes za ovu temu nije slučajan. Kako kaže, priču o Bitka na Neretvi i događajima iz tog perioda već je ranije istraživao i obrađivao, ali bez konačnog odgovora.

"Tad nisam uspio završiti priču, da završi pronalaskom ostataka. Jučer sam imao tu sreću da napokon napravim taj krug", rekao je Džino za portal Radiosarajevo.ba.

Video koji je dokumentovao cijelu potragu i trenutak pronalaska možete pogledati u nastavku.

Ko je bio Ilija Španović?

Ilija Španović rođen je 30. aprila 1918. godine u selu Dragotina kod Gline, na Baniji. Poticao je iz zemljoradničke porodice, a nakon završene osnovne škole izučio je mesarski zanat i radio u više gradova bivše Jugoslavije, gdje je stupio u kontakt s radničkim pokretom.

Tokom Drugog svjetskog rata aktivno se uključio u Narodnooslobodilačku borbu. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije i istaknuti borac koji se posebno dokazao u nizu akcija protiv ustaških i okupacionih snaga. Zbog hrabrosti i sposobnosti napredovao je do komandanta bataljona u Sedmoj banijskoj udarnoj brigadi.

Poginuo je 10. marta 1943. godine na Prenju, tokom Četvrte neprijateljske ofanzive, nakon prelaska rijeke Neretva, kada je njegov bataljon iznenada napadnut. Za svoje zasluge, ukazom iz 1951. godine proglašen je narodnim herojem.

Priča koju je Dženad Džino započeo kao lični istraživački poduhvat sada prerasta u potencijalno značajno historijsko otkriće. Ukoliko se potvrdi da pronađeni ostaci zaista pripadaju Iliji Španoviću, nakon više od osam decenija mogla bi biti zatvorena jedna od neispričanih priča iz Drugog svjetskog rata na prostoru BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (21)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak