Burna rasprava o Strojoradu: Ne želimo još jednog monstruma

Ne želimo još jednog monstruma u Sarajevu, betonske džungle ne rađaju zdrave mozgove - riječi su kojima su neki od građana komentarisali na burnoj javnoj raspravi Nacrt odluke urbanističkog projekta općine Novo Sarajevo za prostor 'Strojorada' u naselju Grbavica.

Javna rasprava o Strojoradu: U blizini Vilsonovog zgrada od 22 sprata?

Na raspravi kojoj nije prisustvovao načelnik Nedžad Koldžo, a kojoj su prisustvovali brojni građani, od nadležnih su zahtjevani odgovori na mnoga pitanja.  Mnoga su ostala neodgovorena. Izostanak Koldže su građani nazvali "sramotnim". 

Posebno su insistirali na tome da se kaže ko je stvarni vlasnik kompanije Wilson koja je suvlasnik zemljišta na pomenutoj lokaciji, kako je ova kompanija postala vlasnikom zemljišta, te na osnovu čega je ona utvrdila javni interes.

Građani sumnjaju da će biti uzete u obzir i primijenjene njihove sugestije za ova urbanistički projekat. Za većinu njih je neprihvatljiva izgradnja iznimno visokih zgrada.

Osudili su namjeru da zgrada na ovom prostoru ima i do 22 sprata. Želja im je da ovaj prostor služi javnoj namjeni - kao park, trg ili slično.

U bojazni su zbog mogućnosti gradnje visokih objekata jer smatraju da će to dodatno onečistiti zrak u Sarajevu.

Šefica Odjela za urbanizam općine Novo Sarajevo Mihneta Baždarević tvrdi da je sve urađeno po zakonu.

"Pozvali smo subjekte planiranja, kao i komunalna preduzeća. Na sjednici Općinskog vijeća održanoj 20. juna je usvojen Nacrt odluke pristupanju izrade urbanističkog plana. Sve se radilo na zakonskoj osnovi. Planske osnove su Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2020. godine i urbanistički plan Grada Sarajeva", rekla je Baždarević, koja je pozvala građane da svoje primjedbe u pisanoj formi dostave lokalnoj vlasti.

Edin Nijemčević iz Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo je na početku izlaganja ukazao na, kako je rekao, maksimalistički zahtjeve investitora.

"Naš posao počinje tek nakon usvajanja plana. Općinsko vijeće će odlučiti koje će sugestije biti prihvaćene. Znate da se dešavaju gradnje gdje su zahtjevi investitora maksimalistički... Želili smo limitirati trend gradnje u dosadašnjim gabaritima", kazao je Nemnjčević.

Prema njegovim riječima, u slučaju ovog urbanističkog projekta je Zavod od lokalne zajednice tražio javne površine dodavši:

"Smatrali smo da treba postojati trg koji će adekvatno biti povezan sa rijekom Miljackom - da ovaj objekt ne bi bio svrha sam sebi. U kontaktnom području sa zapadne strane postoje o objekti do 12 spratova, kao i sa istočne strane. Problem je to da li su oni masivni. Sadržaji koji će biti ovdje su definirani kao kolektivno stanovanje. Pored komercijalnih djelatnosti se mora naći društvena infrastruktura."

Nijemčević je naglasio da je procjena da će se na ovom mjestu pojaviti do 1.200 stanovnika obećavši da će se "sigurno naći biblioteka, kino, pošta..."

Tvrdi da će tu biti najvjerovatnije biti i ambulanta.

"Zdravstvena zaštita će se sigurno naći, kao i obdanište. Način na koji će se upravljati time nije naša nadležnost. Ovi sadržaji će biti smjernice bez kojih ne mogu dobiti urbanističku saglasnost", rekao je.

Osvrnuo se i na opterećenje saobraćajnice s eventualnom izgradnjom novih objekata u ovom dijelu glavnog grada Bosne i Hercegovine.

"Što se tiče volumena, smatram da je objekat premasivan. Stari urbanistički plan je dao južnu i sjevernu transferzalu i centralnu saobraćajnicu. Sada se radi nova studija za čitavu mrežu cesta", istakao je.

Za njega je ruža vjetrova "floskula, ali sam protiv visoke gradnje iz urbanističkih razloga."

Stanovnik ove sarajevske općine Nedim je podsjetio na urbanistički plan iz 2005. godine kada je, kako je kazao, namjeravana gradnja objekta od 19.000 metara kvadratnih, a prema novom je to i do 90.000 metara kvadratnih.

"Kako je investitora utvrdio javni interes? To što hoće investitor - hoću i ja na Mjesec? Ko je stvarni investitor, koje ulice mogu propustiti sadržaj, ovo je pitanje cijelog grada? Zbog čudovišta na Marijin-Dvoru imamo čep, sada bismo imali još jedan čep. Preostaje nam onda da sjednemo i svi da umremo! Ne treba se graditi ništa više od sedam spratova i to stambene zgrade", smatra ovaj građanin.

Prisutnima se obratio i stručnjak Federalnog hidrometeorološkog zavoda za zrak Enis Omerčić.

"Kada dođe zima i konačno dočekamo južna kretanja zraka nama trebaju minimalno četiri metra gore i 24 sata da se zrak očisti. Sve je blokirano gradnjom. Ako se nastavi ovako trebat će nam 48 sati. A gdje su sociološki-psihološki efekti ovakve gradnje? Betonske džungle ne rađaju zdrave mozgove! Izgleda da su vijeće i načelnik ovdje Bog i batina", mišljenja je Omerčić.

Jedan od građana koji je sebe predstavio kao neko ko se bavio urbanizmom je postavio niz pitanja:

"Zašto se navode dokumenti koji nisu validnim kao što je onaj Grad Sarajeva koji važi do 2015. godine, koji je stav manjinskog vlasnika po ovom pitanju, je li općina manjinski vlasnik, da li je samo Wilson samo utvrđivao javni interes?"

Posebno emotivno obraćanje je imala građanka Nela Mlivo.

"Zatvarati zrak - to mi je najveći problem. Ja ne mogu stalno ići na planinu jer sam bolesna. Miljacka smrdi. Šta će biti tek kada se napravi ova zgrada? Vodovod i kanalizacija će biti opterećeni. Nemate pravo da gradite objekt od 22 sprata", poručila je Mlivo.

Bilo je i onih koji smatraju da se ovaj dio grada konačno mora urediti jer već dvije decenije predstavlja ruglo. Jedan od njih je Hasan Muratović koji je naveo da možda i neće biti previše ljudi, domaćinstava i motornih vozila ako se ostvari ovaj urbanistički projekt.

Mišljenja je da se treba obratiti pažnja na standarde energetske efikasnosti prilikom gradnje ovog i budućih objekata.

Anes Podić iz 'Eko Akcije' je podsjetio da je 1990. godine napravljen urbanistički plan za koji tvrdi da još važi. Naveo da je on namjerno izrađen prije višestranačkih izbora, te da je njime predviđa 47 metara kvadratnih zelene površine po stanovniku Sarajeva upozorivši:

"Planira se gradnja stambene zgrade neposredno uz benzinsku pumpu. Onda računajte na umrlu djecu jer su veće šanse da će oboliti od leukemije... Čudovište kod Hitne pomoći je posljednje napravljeno u Sarajevu, računajte na to!"

Merdžana Mujkanović iz Asocijacije arhitekata je ukazala na praksu da se građanima predstavljaju jedni, a usvajaju drugi planovi, te da je to pokazala praksa u drugim općinama.

Na javnu raspravu su bili pozvani, a nisu prisustvovali ni iz kantonalnih ministarstava za prostorno uređenje, saobraćaj i komunalnu privredu.

Osim preduzeća Toplane, pozivu se nisu odazvali ni iz drugih komunalnih preduzeća.