Briga o mentalnom zdravlju: Depresija, suicidalne misli i kako možemo pomoći?

Samoubistvo je globalni javnozdravstveni problem u svim regijama svijeta tokom cijeloživotnog vijeka ljudi kojem doprinose mnogu faktori izazvani socijalnom nestabilnošću i općenitim slomom društvenih standarda i vrijednosti.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine procjenjuje se da godišnje u svijetu više od 700.000 osoba počini samoubistvo, a svako od njih duboko utječe na mnogo više ljudi.

Postoje određeni postupci kojima možemo pomoći sebi i drugima u slučaju krize i suicidalnih namjera.

Više o ovoj temi za portal Radiosarajevo.ba govorila je Merima Bradarić Srna, glavna psihologinja u Udruženju Menssana.

"Suicidalne misli su intruzivne misli koje se javljaju kod osoba koje najčešće pate od depresije i odnose se na okončanje života. Vrlo često kod netretiranih depresivnih stanja predstavljaju jedini izlaz nakon duge borbe sa depresijom. Kao što sam rekla, najčešće se javljaju kod netretiranih depresivnih stanja, ali se mogu javiti i u drugim okolnostima kod osoba koje su pretrpjele nasilje ili bilo koji oblik zlostavljanja (nasilje u porodici, vršnjačko nasilje, cyber bullying i slično)", objasnila je naša sagovornica.

Dodala je da je depresiju, kao i suicidalne misli jako teško prepoznati.

"Vrlo često depresija nema lice, što znači da bilo ko iz naše okoline može biti depresivan, a da mi to ne prepoznamo. Najčešće se uočava ukoliko osoba promijeni svoje ponašanje, povlači se u sebe, manje razgovara sa drugima, prekida svoje uobičajene aktivnosti i mijenja ustaljene obrasce ponašanja. Stručnjaci iz prakse obično postavljaju direktna pitanja o suicidalnim mislima, ali se mogu i indirektno detektovati i kroz razne psihološke testove", naglasila je psihologinja.

Postoji nekoliko fraza koje su alarm, ali one nisu česte.

"Jedan od pokazatelja mogu biti i izjave kao 'ne želim više da živim', 'dosta mi je svega', 'ubit ću se', mada se ovakvi direktni indikatori javljaju vrlo rijetko i predstavljaju zadnju fazu pred sam čin suicida. Najčešće se uopšte i ne pojave zbog čega je vrlo teško i za osobu iz struke da prepozna znakove suicida dok nije prekasno", izjavila je Bradarić Srna.

Naša sagovornica objasnila je i ko sve spada u rizične skupine.

"U rizične skupine spadaju osobe koje pate od depresije, osobe koje su pretrpjele nasilje, netretirani psihički problemi (bipolarni poremećaji, shizofrenija i sl.). U razgovoru sa osobama koje su depresivne ili ispoljavaju suicidalne ideje najbitnije je pokazati razumijevanje i pružiti podršku. Vrlo je bitno ne pokušavati ubijediti osobu da ne uradi nešto što ne želi ili je prisiljavati na bilo šta. Uputno je pokušati osobu uključiti u tretman kod psihologa ili psihijatra. Ukoliko to osoba izričito odbija, bilo bi poželjno da se porodica posavjetuje sa psihologom ili psihijatrom u nadležnom Centru za mentalno zdravlje kako bi dobili upute kako da pristupe osobi koja ispoljava suicidalne ideje jer je svaki slučaj individualan i razlikuje se od osobe do osobe", podvukla je psihologinja.

Bradarić Srna kazala je i kako možemo pomoći sebi ili drugome ukoliko se osjećamo depresivno.

"U slučaju da se kod osobe javljaju suicidalne misli ili se osjeća depresivno najbitnije je da razgovara sa nekim kome vjeruje. To može biti član porodice ili trenirani profesionalac koji će pružiti podršku i ukazati osobi na činjenicu da nije sama i da ne treba da se sama bori sa bilo kojim problemom koji ima", zaključila je naša sagovornica.

Ukoliko trebate psihološku pomoć ili savjetovanje u funkciji je "plavi telefon". Poziv je potpuno besplatan i anoniman, a možete se javiti na broj 080 05 03 05 od 9 do 17 sati.

Također i Udruženje Menssana Vam stoji na raspolaganju. Za savjetovanje se možete javiti na broj telefona 061 629 591 ili mail.