Psihijatrica objašnjava: Mitovi o depresiji koji nisu tačni, a ugrožavaju mentalno zdravlje
Riječ depresija uvrežena je u svakodnevnom govoru, pa iako se radi o nazivu bolesti, odnosno mentalnog poremećaja, često se koristi za opis određenog raspoloženja, tuge ili bezvoljnosti.
Možda je i to, kao posljedica neznanja, uzrok postojanja mnogih mitova o depresiji, što doprinosi tome da se oboljeli suočavaju s predrasudama i bivaju stigmatizovani.
Koji su najčešći mitovi o depresiji i zašto u njih ne bi trebalo vjerovati objasnila je za Centar zdravlja specijalistkinja psihijatrije dr Romana Despetović Jotanović.
Nebojša Vukanović nakon incidenta u NSRS: "Nisu mogli da se izbore sa mnom"
"Bitno je reći da je depresija bolest, a ne prolazni period lošeg raspoloženja. Mnogi smatraju da od depresije boluju slabići, pa često oni koji dolaze da potraže pomoć psihijatra imaju osjećaj krivice jer su sebi dozvolili da im se to dogodi."
Iako je stalno osjećanje tuge čest simptom depresije, javljaju se i drugi simptomi, poput promjena u apetitu i kvalitetu sna, emocionalni simptomi kao što su osećaj bezvrijednosti, kao i promjene u ponašanju, na primjer, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti i obavljanje svakodnevnih obaveza, što se često pogrešno tumači kao ljenost.
"Depresija ponekad nema nikakvu vezu s faktorima iz okruženja i može se javiti u periodima života kada se čini da je sve u redu i da nema nikakvog razloga za tugu ili žalost. Posebno je važno naglasiti da nije nečiji izbor, niti znak slabosti ili ljenosti", ističe dr Despetović Jotanović.
To je privremeno stanje, koje će s vremenom proći
"Depresija je, pojednostavljeno rečeno, najčešće posljedica neravnoteže neurotransmitera, hemijskih jedinjenja koji prenose nervne impulse. Takva neravnoteža se održava na funkcionisanje osobe, a uspješno se koriguje lijekovima, odnosno antidepresivima. To se može uporediti sa situacijom kada postoji nedostatak hormona štitne žlijezde, što utiče na hormonalnu ravnotežu organizma, pa se problem rešava uzimanjem hormona u vidu suplementa",objašnjava ona.
Zašto smo zimi stalno umorni i kako to popraviti?
Kao što se problem sa štitnom žlezdom neće riješiti sam od sebe, tako neće ni depresija. To je zdravstveno stanje koje zahtjeva liječenje i podršku, a simptomi depresije će se vjerovatno pogoršati ako se ne liječe, pa je važno što ranije potražiti pomoć kako bi se to sprečilo.
Ranije navedeni simptomi ne moraju nužno biti povezani s depresijom, jer je sasvim normalno da smo nekad tužni, umorni ili bezvoljni, ali ako su oni prisutni duže od dvije sedmice, treba posumnjati na depresiju i obratiti se ljekaru.
Depresija se ne može izliječiti
Depresija je bolest koja se u najvećem broju slučajeva može izliječiti ili bar ublažiti, znači nije tačno da se ona ne može izliječiti. Depresija nije bolest "za cijeli život", a prognoza je u većini slučajeva dobra i osobe se vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima.
"Najbolji način liječenja depresije je kombinacija lijekova i psihoterapije. Psihoterapija je liječenje razgovorom, a usmjerava se na jačanje postojećih i otkrivanje novih mehanizama nošenja sa stresom i životnim neprilikama. Postoje brojne vrste psihoterapije, a koju će osoba izabrati zavisi od ličnih afiniteta", smatra doktorica.
Riješite anksioznost i depresiju: Isprobajte napitak od ovih 7 biljaka umjesto vode
Kako navodi, od lijekova se koriste antidepresivi, a njihov efekat počinje da se osjeća već kroz dvije do tri sedmice.
"Postoji nekoliko grupa antidepresiva s različitim mehanizmima delovanja, a ljekar koji propisuje antidepresiv će uzeti u obzir vodeće simptome depresije kod pacijenta, kao i faktore opšteg stanja, poput starosti, drugih bolesti i postojeće terapije, te alergije na lijekove, i u skladu sa svime navedenim odabrati optimalnu terapiju", dodaje ona.
Antidepresivi mjenjaju ličnost i izazivaju zavisnost
Mentalne bolesti u neznanju često povezujemo s ličnošću, a uzimanje lijekova poput antidepresiva, za koje se kaže da "mjenjaju hemiju mozga", kod mnogih neopravdano izazivaju strah.
"Mehanizam djelovanja antidepresiva je uticaj na određene hemijske procese u mozgu, što dovodi do poboljšanja simptoma depresije. Antidepresivi nemaju nikakav uticaj na strukturu ličnosti, štaviše, mnogi ljudi se s poboljšanjem stanja nakon uzimanja antidepresiva ponovo osjećaju kao ona osoba prije simptoma ove bolesti", kaže ljekarka.
Kako se najbrže i najlakše riješiti mamurluka?
Ona dodaje da je strah od zavisnosti od antidepresiva neutemeljena jer se ne stvara zavisnost, praćena žudnjom, zloupotrebom i povećanjem količine lijeka da bi se postigao efekt, i nije zabilježena kod uzimanja antidepresiva, čak i ako se lijek uzima više mjeseci ili godina.
Depresija pogađa samo žene
"Statistički gledano, od depresije dvostruko češće oboljevaju žene nego muškarci. To se može djelimično objasniti hormonskim razlikama, odnosno varijacijama hormona tokom života žene, ali i time da se kod muškaraca simptomi depresije ponekad drugačije manifestuju. Neki od primjera su agresivno ponašanje, pretjerano konzumiranje alkohola ili psihoaktivnih supstanci, hronična razdražljivost, a bitno je obratiti pažnju i na takav oblik promjena u funkcionisanju", smatra dr Despetović Jotanović.
U našoj kulturi, muškarci se još uvijek odgajaju da budu "emocionalno snažni", pa je mnogima neugodno da govore o svojim osjećanjima ili potraže pomoć, što je razlog zašto muškarci rijeđe prijavljuju probleme s depresijom.
Takva kulturna praksa je izrazito opasna, jer i za muškarce depresija može imati vrlo ozbiljne posljedice, štaviše, statistike pokazuju da su muškarci skloniji tome da počine samoubistvo.
Kada posumnjati na depresiju i šta učiniti?
"Tipični simptomi depresije su sniženo raspoloženje, s naglaskom na to da je u nekim slučajevima raspoloženje izraženije sniženo u jutarnjim satima, te oboljeli ističu kako se situacija tokom dana djelimično poboljšava", objašnjava doktorka.
Uz to dolazi gubitak interesa i zadovoljstva u stvarima koje su oboljelu osobu prethodno veselile, osjećaj smanjene energije, pojačano umaranje, promjene apetita, koji može biti i smanjen i povećan, smetnje pri spavanju, smanjeno samopoštovanje, osjećaj krivice, pa čak i suicidne misli, piše b92.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
