Borka Rudić o centralnim dnevnicima u predizbornom periodu

U okviru projekta "Monitoring medija u izbornom procesu", koji za Koaliciju za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" u okviru BASE projekta provodi Konzorcij Udruženje bh. novinari, u sali Parlamentarne skupštine BiH održana je press konferencija pod nazivom "Predstavljanje analize centralnih dnevnika tri Javna servisa emitiranih u predizbornoj kampanji za Lokalne izbore 2016. godine."

Dopunski monitoring medija u predizbornoj kampanji za Lokalne izbore 2016. godine u Bosni i Hercegovini organizovan je s namjerom da se, praćenjem načina na koji mediji izvještavaju o kandidatima u tri javna servisa utvrdi da li i koliko oni doprinose da građani naprave informisan izbor, odnosno da li i koliko javni servisi obezbjeđuju građanima informacije koje bi im omogućile da svoj izbor političkih kandidata zasnuju na argumentima i ciljevima koji su im putem medija predstavljeni.

Predmet ovog istraživanja su medijski prilozi u centralnim informativnim emisijama tri javna radio-televizijska servisa u Bosni i Hercegovini: BHT, FTV i RTRS. U užem smislu, predmet istraživanja su izjave političkih subjekata na javnim servisima BiH, s ciljem da se utvrdi koliko su pažnje mediji posvetili informisanju za lokalne izbore.

"Ono što je bio motiv za predstavljanje ove analize koju smo mi uradili 2016. godine tokom lokalnih izbora, ali sa dodatnom analizom centralnih dnevnika tri javna servisa, jeste što smo u posljednjih deset godina primijetili da se drastično smanjuje broj izbornih sadržaja u ukupnim medijskim sadržajima. To govori da mediji izbjegavaju izvještavati o izborima i time uskraćuju pravo građanima da budu pošteno, ujednačeno i profesionalno informisani o kandidatima i političkim strankama. To je važno zbog toga da bi građani mogli donijeti adekvatne izbore na osnovu informacija koje dobijaju i kroz medije i kroz javni prostor općenito.

Primijetili smo favorizovanje stranaka koje su na vlasti i zloupotrebu javnog medijskog prostora, naročito u informativnim emisijama javnih servisa od strane već izabranih lidera, ili političkih stranaka. To govori da neke nove stranke i neke nove ideje nemaju priliku da predstave svoje djelovanje. Posljednje zbog čega smo to radili je što se većinom izvještava o programima političkih stranaka i u interesu političkih stranaka i kandidata, a ne u interesu javnosti. Nemamo debate, nemamo sučeljavanja kandidata, nemamo prilike da čujemo različita mišljenja o nekoj temi, od različitih političkih kandidata, ili stranaka na izborima.

To naravno sužava prostor građanima da mogu odlučivati. Istraživanje je potvrdilo ono što smo mi već znali, a to je da se određenim politički kandidati favorizuju, prije svega u centralnim dnevnicima. RTRS je recimo najviše prostora posvetio Miloradu Dodiku. Čak 32 minute u analiziranim dnevnicima, dok recimo Bakir Izetbegović uopće nije bio u denvnicima RTRS-a, a Dragan Čović zastupljen je u 31 sekundi. To je jedan očiti nesrazmjer s obzirom na njihove pozicije u Predsjedništvu.

Problem je i to što se o kandidatima izvještava uglavnom u pozitivnom smislu. O kandidatima se u 81 navratu izvještavalo pozitivno, a 38 puta negativno s tim da druga strana nije imala priliku da kaže svoje mišljenje, što je isto tako negativno", kaže Borka Rudić

U toku monitorisanog perioda, u izvještavanju tri javna servisa u BIH, upadljivo najviše prostora je RTRS posvetio izvještavanju o Miloradu Dodiku – 32min i 46s. Kada su u pitanju lideri druge dvije velike političke partije u BiH, o Bakiru Izetbegoviću RTRS uopšte nije izvještavao, dok je Dragan Čović bio zastupljen u 31 sekundi sadržaja.

Na FTV je, u istom periodu, zabilježeno pojavljivanje Milorada Dodika u 7min i 15s, zatim Bakira Izetbegovića u sadržajima trajanja 5min i 12s, dok je Dragan Čović bio prisutan u 1min 58s programa. U programu BHT-a zabilježena je najveća ujednačenost u zastupljenosti tri navedena političara: Bakir Izetbegović se pojavljivao u 1min 55 s; Dragan Čović u 1min 40s; a Milorad Dodik u 1min 52s.

"Šta mi zapravo hoćemo? Mi hoćemo da pokažemo da se do idućih izbora ovo mora mijenjati. Javni servisi moraju izvršavati obaveze iz zakona o javnim servisima. Moraju biti odgovorni građanima. Moraju poštovati izborni zakon i pravila RAK-a. Posljednje mi ćemo ići sa preporukama za izmjene izbornog zakona, kako bi se na neki način podcrtale ta nezavisnost medija i obaveza fer i objektivno izvještavanja. Javni servisi moraju raditi u interesu građana", ističe Rudić.

Najvažniji podatak koji govori o profesionalnom odnosu javnih servisa je stav koji medij zauzima prilikom izvještavanja o kandidatima ili političarima. Ukupno 81 put je javni servis zauzeo pozitivan ugao gledanja na kandidata, što je svakako dokaz političkih pritisaka na medije. Isto se može reći i na 38 negativnih izvještavanja, što je takođe problem. Najmanje puta, ukupno 35, je medij zauzeo svoju pravu poziciju, a to je da bude fer, izbalansiran i objektivan u svom radu – publika je ta koja treba da donese stav o određenom kandidatu, a javni mediji trebaju igrati ulogu neutralne arene mišljenja, pogotovo tokom predizborne kampanje.

"Mi smo radili istraživanje prošle godine povodom svjetskog dana slobode medija i zaključili smo da 64 posto onih koji su sudjelovali u anketi kao primarni način informisanja ima televiziju. Utjecaj televizija na glasačko tijelo još uvijek je zaista velik u Bosni i Hercegovini. Kampanje se prebacuju na Internet i društvene mreže, što će doći do mlađe populacije, ali je ključni problem profesionalnog izvještavanja u mediju koji je najvažniji, koji kreira javno mijenje, koji je primarni izvor informacija za građane, a to je televizija.

Mislim da imamo dovoljno vremena da napravimo seriozne predizborne programe, naročito u javnim servisima, da se otvori prostor za debate i da građani zaista dobiju sve potrebne informacije, koje će biti neutralne i neće biti pod utjecajem. Građani plaćaju javni servis. Ja sam jako zabrinuta. BHRT je 2016. još uvijek bio medij koji je balansirano izvještavao i pravio najmanje grešaka. Međutim zbivanja u BHRT-u u posljednjih godinu dana, pokazuju da trebamo biti zabrinuti", ističe Rudić.

Zaključak je da postoji značajna razlika u profesionalizmu BHT-a, kao javnog servisa BiH u odnosu na entitetske javne servise. Navedeno dokazuje to da je u programu BHT-a zabilježena najveća ujednačenost u zastupljenosti tri političara: Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića i Draga Čovića.