Pucnjave, ubistva, nasilje: Šta se dešava u našem društvu i kako to zaustaviti?

Od početka 2024. godine, Sarajevo je postalo poprište niza nasilnih incidenata koji su duboko uzdrmali javnost. Svaki novi slučaj pucnjave samo dodatno potcrtava sigurnosne izazove s kojima se suočava glavni grad Bosne i Hercegovine.

Prvi tragični događaj desio se već prvog dana nove godine u Paromlinskoj ulici, kada je Amir Pašić Faćo postao meta vatrenog oružja. Nekoliko sedmica kasnije, napad se preselio u ugostiteljski objekt, gdje je još jedan pokušaj ubistva dodatno potresao zajednicu.

Sve češće pucnjave ukazuju na dublje probleme unutar društva, a neke od njih su rezultirale smrtnim ishodom. Krajem januara, Adem Šuman je u naselju Otoka iz vatrenog oružja usmrtio 19-godišnjeg Farisa Pendeka, dok je početkom marta na Baščaršiji ranjena žena u još jednom incidentu.

U nastavku ovog mjeseca, nasilje se nastavilo u naselju Kovači kada je Dženan Hukelić pucao na Emira Kundu, s kojim je ranije bio povezan kriminalnim aktivnostima. Ovo nije bio kraj. U ulici Muse Ćazima Ćatića, maloljetnik je postao žrtva pucnjave 17. marta, dok je početkom maja migrant ranjen na Bentbaši. Situacija je eskalirala 1. juna kada je ponovo napadnut Amir Pašić Faćo u centru Sarajeva, što je rezultiralo hapšenjem dvojice - od ranije poznatih policiji.

Zatim ubistvo koje se desilo 10. juna kada je Nihad Sarajkić ispalio 16 metaka prema Anelu Krši na najprometnijem sarajevskom šetalištu, usmrtivši ga na licu mjesta.

Zastrašujući trend

Podsjećamo, posljednje, ali i nezapaćemo ubistvo u našem gradu desilo se 29. juna u sarajevskom naslju Pofalići kad je 38-godišnja Nermina Ravlić brutalno ubijena. Prije ubistva, suprug i svekrva onemogućili su joj i pristup mobitelu i izlaske van stana te je kontinuirano seksualno zlostavljali. Danima su je izgladnjivali, čupali i šišali joj kosu i nanosili teške povrede, u vidu teških lomova ekstremiteta, tupim udarcima u predjelu glave i drugih dijelova tijela.

Prethodno su joj svezali ruke da ne može pružiti bilo kakav otpor. Istraga je, prema istom izvoru pokazala i da su Ravlić, njegova majka i njihov pomagač Latif Jašarević u tržnim centrima "kupili sjekiru, pilu, set noževa, više plastičnih kutija, patrone amonijaka za prenosive frižidere, plastične rukavice, plastična odijela, zaštitne maske, selotejp trake, vreće za smeće".

O ovoj problematici koja potresa bh. društvo obratili smo se KJU "Porodično savjetovalište" u cilju informisanja javnosti o mentalnom zdravlju stanovništva i da bi saznali razloge porasta sve brutalnih ubistava. 

"Mi smo osvijestili još prije desetak godina da će pojava interneta utjecati na samu funkcionalnost porodice i da će biti biti izazovno raditi na porodičnoj komunikaciji praćeno ubrzanim načinom života. Sve to nekako dovodi do toga da porodica gubi osnovni nukleus. Ono što smo mi nekad imali redovne ručkove na nivou širih članova porodice i posjećivanja, mi to sada nažalost nemamo", kazao je za Radiosarajevo.ba direktor ustanove KJU "Porodično savjetovalište Osman Šaljo i dodao:

"Onda mi često znamo sugerisati na programe koje radimo kroz faze porodice, a to je 'Ne reaguj, budi podrška', ustvari imamo problem da ljudi gledaju samo "svoja posla". I nemamo više one uzorne komšije koji će prijavljivati samu naznaku nasilja", mišljenja je Šaljo.

"Ubistava je sve više i više i kada se vratimo na Gradačac to je pokazatelj toga da ljudi ne konzumiraju internet u prave svrhe i da ljudi kada prepoznaju to ustvari podržavaju, umjesto da prijavljuju. Mi kao ustanova imamo porast broja korisnika i da smo od 2021. godine do sad imali za 300 posto uvećanje korisnika", kazao je direktor ove ustanove.

Posebno je izrazio zahvalnost ka Vladi i nadležnom ministarstvu koji prepoznaju navedene probleme te s tim u vezi zapošljava se veći broj ljudi. Iako nekada kada se njihov rad kritikuje, direktor tvrdi da se mnogo toga i uradi i da se svi zaposlenici trude uhvatiti se u koštac sa ovom pošasti.

Podrška sistema

Žrtve porodičnog nasilja im se kako kaže javljaju u nekoj sekundarnoj fazi kad već prožive neku vrstu nasilja, pa se osvijeste da trebaju potražiti podršku sistema. Takvim ženama nastoje biti podrška u smislu osnaživanja i da se žrtva otvori pričajući o svom problemu. Oni su kako kaže i obavezni prijaviti nasilje nadležnim organima, čim se sazna da je žrtva na bilo koji način zlostavljana.

Na pitanje koji je glavi razlog učestalih ubistava, samoubistava i femicida naš sagovornik tvrdi da u pitanju ekonomski razlog.

"Ljudi teže žive i PTSP također je prisutan, pogotovo nakon ratnih dešavanja. Imamo tu i pandemiju COVID-19, koja je ostavila utjecaja na mentalno zdravlje stanovništva. I sve navedeno je razlog porasta broja korisnika naših usluga. Zaista ima onih koji osvijeste svoje probleme, dođu i traže pomoć", kaže Šaljo i nastavlja:

"Naše želje i insistiranja jesu da jačamo rad ovakvih i sličnih ustanova. I što je bitno naglasiti da imamo podršku, evo i za narednu godinu ćemo za dodatne brojne aktivnosti tražiti podršku", kazao je Šaljo.

Uz podršku Centra za socijalni rad i brojne programske aktivnosti i grupne podrške pružiti pomoć ženama koje su žrtve nasilja. Radi se o individualnom savjetodavnom odjeljenju koje služi da se žena žrtva nasilja osnaži. Osim pružanja psihološke pomoći tu su i sigurne kuće. Nakon toga nadležno ministarstvo plaća smještaj žrtvi i ukoliko je nezaposlena odmah se žrtvi nasilja pronalazi posao.

"Imali smo jedno istraživanje još prije pet godina, čak više od 50 posto mladih, adolescenata više od šest sati koriste internet. Tu imamo brojne programe kojima nastojimo prevenirati zloupotrebu interneta, te da se isti koristi funkcionalno. Bilo da je u pitanju učenje, istraživanje, a ne za gledanje raznoraznog štetnog sadržaja."

Predbračno savjetovalište

Pored preventivnih programa imaju i kampove za mlade gdje im pokažu da je život bez interneta moguć. Nadalje, tu su kreativne igre, druženje i pokušavaju da ih usmjere da je trebaju biti funkcionalni u društvu. Pored svog napora ružne stvari se i dalje dešavaju i to je ono što se pokušava što više iskorijeniti.

"Često imamo sastanke i svi su obavezni doći u radnu grupu za rodnu ravnopravnost i tu se trenutno kreiraju politike koje će se danas-sutra predožiti u vidu zakonskih odredbi po počinioce nasilja, sve u svrhu prevencije i spriječavanja neželjenih događaja. Većina onih koji dobiju zabranu prilaska, potencijalno su počinioci nasilja", tvrdi direktor.

Pitali smo šta se desi ukoliko osoba koja je potencijalni nasilnik ili ubica dođe u kontakt sa osobama iz Savjetovališta, priznajući svoje namjere, bilo da je namjerno ili nenamjerno. Tačnije, koje korake tada nadležni zakonski preduzimaju i da li postoji uvezanost tarapeuta sa MUP-om.

"Naravno, mi smo u zakonskoj obavezi da prijavimo kako pismeno, tako i usmeno. Savjetovalište ima dobru komunikaciju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. Svaki terapeut na svom radnom stolu ima brojeve svih policijskih stanica", mišljenja je direktor. 

Kao mjeru prevencije i pokušaj smanjenja ubistava, ali i nasilja generalno generalno, direktor vidi u psihološkom savjetovalištu,a posebno u predbračnom savjetovalištu. Bitno je obaviti razgovor sa budućim supružnicima na koji način se partneri trebaju jedni prema drugima ophoditi, šta da uvažavaju jedni kod drugih, da se partnerstvo ne bi narušilo. 

"Broj polaznika na predbračno savjetovalište je u porastu. I tu u ranijim fazama razgovaramo sa mladim parovima, te ih upućujemo ukoliko dođe do nesuglasica da se jave u savjetovalište kako bi smo spriječili da se ove loše stvari ne dešavaju", kazao je naš sagovornik i dodao da ovakvi razgovore obavljaju i sa mladom rajom, srednjoškolcima i studentima. Naglašava da se partner mora poštovati, također da nije sramota potražiti stručnu pomoć.

Ohrabrivanje žena koje imaju problem sa nasiljem treba bude obaveza svakog od nas. Poseban naglasak jeste na tome da treba da odbace osjećaja stida i da se ne trebaju plašiti da potraže pomoć nadežnih. 

"Uvijek sugerišem da žrtve nazovu i kontaktiraju više institucija da budu sigurne da je njihova prijava evidentirana, da dobiju podršku od sistema. Da sistem zna za taj slučaj i bitno je biti istrajan. Ono što je otežavajuća okolnost kada žrtva nema bliže porodice. Kada žrtva ima porodicu iza sebe tada je lakše, jer znamo da su oni podrška i da će reagovati. Ono što je bitno jeste da je ova tema medijski više poprati. Žrtve često misle da neće dobiti podršku sistema, pa se desi da ne žele prijaviti nasilje. Ipak smatram da se o ovoj temi treba pričati što više i ohrabriti žrtve nasilja", mišljenja je Osman.

Ono što je evidentno jeste da smo generalno kao društvo izgubili empatiju. Primjera je kako naš sagovornik kaže mnogo.

"Mladi će naprimjer prije snimiti vršnjačko nasilje nego ga spriječiti, eventualno prijaviti."

U osnovnoj školi Osman Nuri Hadžić oformili su cjelogodišnji program "Vršnjačko nasilje, ne u mojoj školi", tu su rezultati bili jako dobri gdje su djeca pravili video uratke na tu temu na koji način da prepoznaju, spriječe i prijave vršnjačko nasilje. To je negdje pravac kretanja za prevenciju svih vrsta nasilja, napominju u ustanovi KJU "Porodično savjetovalište.

Kontaktirali smo Agenciju za statistiku Bosne i Hercegovine da nam kažu konkretne brojeve krivičnih djela protiv života i tijela. Kazali su nam da izvještaj za 2024. godinu, tačnije prvih šest mjeseci još uvijek nije finaliziran. U nastavku teksta pročitajte godišnji izvještaj za 2023. godinu o punoljetnim počiniocima krivičnih djela – Prijavljeni, optuženi i osuđeni prema grupama krivičnih djela:

• Protiv života i tijela-Against life and body Prijavljeno 902 muškarca i 45 žena; optuženo 827 muškaraca i 41 žena.
• Protiv spolnog integriteta-Against sexsual intergrity Prijavljeno 104 muškarca i 5 žena. Od tog broja optuženi su 94 muškarca i 4 žene.
• Protiv braka i porodice -Against marriage and family Prijavljeno 731 muškarac i 71 žena. Optuženo 687 muškarca i 66 žena.
• Protiv zdravlja ljudi-Against human health Prijavljeno 1.584 muškarca i 65 žena. Optužena su 1.553 muškaraca, dok je optužena 61 žena.