Advokat Kovačević za Radiosarajevo.ba: Šta učiniti ako vas MUP RS kazni zbog zastave s ljiljanima?

Historijski uspjeh fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine kojeg je ostvarila plasmanom u šesnaestinu finala FIFA Svjetskog prvenstgva u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku, kod građana naše domovine izazvao je izražen osjećaj ponosa, pripadnosti i ljubavi prema našoj domovini.

Sportski uspjeh, i sport generalno, znači i upotrebu navijačkih rekvizita, i ta veza je neraskidiva, baš kao što je neraskidiva veza između nacionalnog fudbalskog tima i isticanja obilježja naše države. Jedno od onih oko kojih se, posebno u posljednjih nekoliko sedmica, vode "posebne debate" jeste zastava Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila zvanična zastava naše domovine u periodu od 1992. do 1998. godine.

Među građanima Bosne i Hercegovine često poznata kao "ljiljani" ili "ljiljanka", zastava je na bijeloj podlozi sadržavala modifikovani grb kraljevske porodice Kotromanić, koja je vladala srednjovjekovnom bosanskom državom, a u periodu obnove nezavisnosti naše domovine izabrana je za zvaničnu zastavu, odnosno grb. "Ljiljanka" je široko prihvaćena među građanima Bosne i Hercegovine, posebno u trenucima kada su hrabri i časni vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine pod njom vodili borbu za goli opstanak naše države i njenih građana, a ona se ponosno vijorila na East Riveru u New Yorku ispred sjedišta Ujedinjenih Nacija.

Upravo zbog te "uloge" zastava je postala predmetom "kontroverzi" kod tada srpskog i hrvatskog agresora, a danas sljedbenika njihovih zločinačkih ideja i planova, te se na nju gleda kao na "ratnu zastavu muslimana" na područjima gdje ti sljedbenici i dalje kroje politiku i javno mnijenje, te njeno isticanje smatraju "remećenjem javnog reda i mira" i "izazivanjem mržnje". U skladu s takvim politikama, nerijetko se desi da policijski službenici MUP-a RS uručuju prekršajne naloge osobama koji na bilo koji način istaknu zastavu s ljiljanima, te im iste oduzima. Posebno je to čest slučaj u posljednjih nekoliko sedmica kada je navijačka euforija u našoj domovini na vrhuncu, pa samim tim se i "ljiljani" vijore na skoro svakom koraku u našoj domovini.

Međutim, na njihovu žalost, ta praksa sve češće nailazi na oštar, ali pravno utemeljen otpor kojim se jasno poručuje da se ne smije kriminalizirati isticanje obilježja naše države, bez obzira što više nije u zvaničnoj upotrebi, te se u prvi plan postavlja elementarno nepoznavanje materije, odnosno razlikovanje između zastave Republike Bosne i Hercegovine i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, koje se itekako razlikuju.

Isticanje zastave sa ljiljanima je pravno utemeljeno i zaštićeno

Tim povodom razgovarali smo sa advokatom Emirom Kovačevićem, koji je u javnosti poznat kao jedan od pravnih zastupnika bošnjačkih povratnika u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, u mnogim slučajevima kada su im oduzimana i osnovna ljudska prava.

Kovačević je odmah na početku razgovora za naš portal istaknuo da ne postoji pravni osnov za izricanje kazni i oduzimanje zastave sa ljiljanima, objasnivši njen legalni kontinuitet.

"Zastava s ljiljanima bila je zvanična i legalna zastava Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998. godine. Pod tom zastavom je država primljena u Ujedinjene nacije. Napominjem da Član I, stav 1 Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma (Ustav Bosne i Hercegovine) potvrđuje da Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje pod nazivom Bosna i Hercegovina, zadržavajući međunarodni subjektivitet i granice. Ova ključna odredba znači da država, s modificiranom unutrašnjom strukturom, ostaje članica Ujedinjenih nacija i pravni je sljednik ranije priznate države", pojasnio je Kovačević na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

To u praksi znači da je kažnjavanje zbog isticanja zastave sa ljiljanima suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, što je najviši ustavno-pravni akt jedne države.

Praksa sudova i reakcija građana

Kada je riječ o pravnoj borbi protiv ovakvih pojava, Kovačvić je istaknuo da je primijetio da se prekršajni nalozi izriču na osnovu Zakona o javnom redu i miru RS, odnosno zbog navodnog "kršenja javnog reda i mira".

Međutim, praksa sudova u manjem bosanskohercegovačkom entitetu je da prekršajne naloge odbijaju i nalažu MUP-u RS da građanima vrati oduzete zastave. Kovačević je istaknuo da je ta praksa za pohvalu, te predstavlja najjači osnov za pravnu borbu.

Kovačevića smo upitali šta bi savjetovao građanima koji se nađu u toj situaciji - da im budu oduzete zastave s ljiljanima i uručeni prekršajni nalozi.

"Važno je skrenuti pažnju građanima da u ovakvim situacijama ne priznaju prekšaj, da ne plaćaju kaznu i da traže sudsko odlučivanje", ističe Kovačević u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Inicijativa za besplatnu pravnu pomoć građanima

Kovačević je otkrio da on, odnosno njegov advokatski ured, pruža besplatne pravne savjete u ovakvim predmetima, a otkrio je da je i pokrenuo jednu inicijativu.

Naime, kod Regionalne advokatske komore Sarajevo pokrenuta je inicijativa da se objavi spisak advokata koji će pružati besplatne pravne savjete i eventualno "pro bono" zastupanje građana u ovakvim predmetima.

"Siguran sam da će se mnogi advokati odazvati jer je ovo od šireg društvenog značaja. Pokrenuo sam inicijativu i priča se širi", otkrio je Kovačević.

Na kraju razgovora za naš portal Kovačević je istaknuo da je Bosna i Heregovina članica Vijeća Europe i da se direktno primjenjuje Europska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, koja garantuje slobodu izražavanja u koju svakako spada i isticanje zastave.

Vodič za građane koji budu kažnjeni

Na društvenim mrežama u posljednjih nekoliko dana kruži objava Facebook stranice pod nazivom Hiperprivilegovana kasta, a u kojoj se otkrivaju detaljni savjeti i upute šta raditi ukoliko budete kažnjeni zbog isticanja zastave sa ljiljanima.

Ističu da je riječ o kratkom vodiču kako postupiti smireno, zaštititi svoja prava i izbjeći eskalaciju. Kao prvu tačku ističu "Na licu mjesta – mir i procedura".

"Ostani smiren i ne ulazi u rasprave o politici ili simbolima. Sve svodi na službenu proceduru i zapisnik
Reci: 'Molim vas da mi navedete pravni osnov postupanja, molim da se sve unese u zapisnik i ne ulazim u raspravu, molim da se postupak vodi službeno", ističu u ovom vodiču.

Pod tačkom dva ističu da, "ukoliko policijski službenici žele oduzeti predmet (zastavu) - ne pravi fizički otpor, traži službenu potvrdu o oduzimanju, reci: 'Ne pristajem na dobrovoljno oduzimanje. Molim potvrdu o privremenom oduzimanju stvari.'"

Pod tačkom tri savjetuju da, ukoliko se izda prekršajni nalog, ne prihvataj kaznu ako želiš sudsku provjeru, ne odriči se prava na sud, te reci /označi: 'Ne prihvatam prekršajni nalog, tražim sudsko odlučivanje.'"

Nakon toga, kako dalje ističu, postoje tri pravna pravca. Prvi je prekršajni postupak pred nadležnim sudom, na kojem se osporava nalog i sud odlučuje da li je prekršaj uopće postojao. "U praksi, sud često poništava naloge koji nisu jasno i precizno obrazloženi ili gdje nema dokaza stvarnog narušavanja javnog reda, ali svaki slučaj se cijeni posebno", dodaje se u ovom vodiču.-
Drugi pravac je disciplinska prijava MUP-u, odnosno provjera postupanja policijskog službenika
i da li je sve urađeno u skladu sa ovlaštenjima. Mogući ishod disciplinskog postupka je: bez povrede, upozorenje ili disciplinski postupak. Na kraju, kao treći pravac ističu da je moguća krivična prijava prema nadležnom tužilaštvu, ali i da je ona moguća samo u slučaju težih povreda (zloupotreba položaja, nesavjestan rad, nezakonito oduzimanje itd.), te zahtijeva ozbiljne dokaze.

Također ističu da je obavezno zabillježiti sljedeće podatke: broj značke policajca, registarske oznake policijskog vozila, tačnu lokaciju, datum i vrijeme, šta je rečeno i šta je oduzeto, te da li je izdat zapisnik ili potvrda.

Kao ključnu poruku navode - smirenost na licu mjesta, bez rasprave i konflikta, sve ide na papir i sve se rješava kroz sud i službene mehanizme.

"Zastava sa ljiljanima nije Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine zabranjena. Nošenje i isticanje zastave Republike Bosne i Hercegovine ne predstavlja krivično djelo niti govor mržnje. Pod tom zastavom Bosna i Hercegovina je primljena u Ujedinjene nacije i predstavljana u međunarodnim institucijama", dodaje se u ovom vodiču.

Najpoznatija pravna bitka završena pobjedom "ljiljana"

Jedan od najpoznatijih slučajeva kažnjavanja i oduzimanja zastave sa ljiljanima zabilježen je 2015. godine u Banjoj Luci kada su Sejfudin Tokić i Adnan Bajrić uhapšeni zbog njenog isticanja. Kroz dugotrajnu pravnu bitku, Tokić i Bajrić su uspjeli da dobiju pravdu, ali i oduzetu zastavu nazad, o čemu je sam Bajrić nedavno pisao.

"Ljiljani, nisu Ustavom niti zakonom zabranjeni. U procesu Tokić i Bajrić odnosno prvostepenoj presudi iz 2018., Bajriću i Tokiću u drugostepenoj iz 2020., Sud je zaključio da samo nošenje i isticanje zastave RBiH ne predstavlja krivično djelo niti govor mržnje.

I, u presudi se navodi da je zastava RBiH bila legalna i legitimna zastava međunarodno priznate države BiH, te da je pod tom zastavom Bosna i Hercegovina primljena u Ujedinjene nacije 22.05.1992. RBiH bila je međunarodno priznata država sa ovom zastavom, predstavljana je država BiH u međunarodnim institucijama...

Ljiljanka, zastava RBiH iz 1992. godine obnovila je historijski kontinuitet i zbog toga veliki broj državljana i građana BiH ljiljane doživljava kao: simbol kontinuiteta državnosti Bosne, simbol međunarodno priznate RBiH i simbol opstanka države koju je Armija RBiH od/branila.
A, upotreba i isticanje zastave Armije RBiH nije ustavom niti zakonom zabranjeno, jer Ljiljani imaju višestoljetni kontinuitet u bosanskoj historiji. Njihovo porijeklo je od srednjovjekovne Bosne, dinastije Kotromanića i simbolike kralja Tvrtka.

Nakon oslobađajućih presuda, na moj zahtjev, vraćena mi je zastava. Stoga, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jevreji, i ostali građani Bosne i Hercegovine u domovini, Sandžaku i dijaspori, navijači bh.reprezentacija (posebno navijačkih skupina Ljuti Krajišnici, BHFanaticosi i dr.), ponesite zastave i navijajte, jer poljem SAD se širi miris ljiljana.

I, evo nas ponovo, širom domovine, sa zastavama, obilježavamo 22. maj historijski dan, Dan prijema RBiH u UN, opet sa LJILJANIMA!", istaknuo je Adnan Bajrić u svojoj objavi na Facebook profilu.