Demineri nestaju, mine ostaju: BiH ima još 756 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja

Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon završetka rata ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo prepolovio u odnosu na period prije pandemije. Novi zakon o protuminskom djelovanju, koji je još u proceduri usaglašavanja, trebao bi prvi put sistemski povezati stabilno domaće finansiranje razminiranja s uređenjem radnog, socijalnog i penzionog statusa ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 kvadratnih kilometara, pa je trenutna procjena oko 756 kvadratnih kilometara, uz napomenu da se podatak svakodnevno mijenja.

Novi plan za period od 2027. do 2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. Međutim, uz stabilno finansiranje koje bi omogućio novi zakon, BHMAC procjenjuje da bi godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara. U najpovoljnijem scenariju, BiH bi proces razminiranja mogla završiti do kraja 2036. godine. Bez novog zakona i uz nastavak pada donatorskih sredstava, završetak bi se mogao pomjeriti približno do 2045. godine. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH, međutim, upozoravaju da se rokovi ne mogu postavljati bez realne računice, podsjećajući da su godišnji planovi razminiranja ranije uglavnom ostvarivani u rasponu od svega 20 do 30 posto.

Trending

Sarajevo: Odlagao otpad na javnoj površini, pa se htio obračunati s muškarcem koji ga je snimao

Novac za razminiranje

Jedna od ključnih promjena predviđenih zakonskim nacrtom jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje. Iz Ministarstva civilnih poslova naglašavaju da cilj nije samo povećanje iznosa, nego uspostavljanje obaveznog i predvidivog sistema finansiranja koji bi omogućio bolje planiranje i ubrzanje procesa razminiranja.

Prema procjenama na osnovu budžeta za 2026. godinu, zakonski minimum od 0,2 posto osigurao bi oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milion KM. Ostatak bi se morao osigurati iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.

Veće domaće finansiranje postaje posebno važno zbog smanjenja međunarodne podrške. Iz UNDP-a BiH za Fenu je potvrđeno da je posljednjih godina došlo do značajnog pada donatorske pomoći, dok BHMAC kao jedan od razloga navodi i rat u Ukrajini, zbog kojeg je dio međunarodnih sredstava preusmjeren tamo. BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova i Svjetske banke, ali iz BHMAC-a upozoravaju da se nakon završetka tih projekata više ne očekuju direktni grantovi Evropske unije i Svjetske banke u dosadašnjem obimu.

Šta će biti s deminerima?

Pored finansiranja, novi zakon pokušava riješiti i problem koji ljudi iz deminerskog sektora ističu godinama – neujednačen radni i penzioni položaj osoba koje rade praktično isti rizičan posao. Deminer iz Tuzle Amir Mehanović, koji se deminiranjem bavi od 1997. godine, kaže da već sami uvjeti koje deminer mora ispunjavati pokazuju o kakvom je poslu riječ. Demineri prolaze posebne zdravstvene i psihološke preglede, moraju ispunjavati sigurnosne uvjete, a operativno osoblje ima i dodatno osiguranje zbog povećanog rizika od povrede ili smrti. Problem nastaje kada se taj rizik treba pretočiti u radna i penzijska prava.

Važeći propisi ranije su beneficije jasnije vezivali za samu poziciju deminera, iako u operacijama učestvuju i vođe timova, interna kontrola, operativni oficiri, vodiči pasa, mašinisti i drugo osoblje koje je također neposredno izloženo opasnosti.

"Novi nacrt zato pokušava preciznije definirati ko se smatra osobljem angažiranim na protuminskim poslovima", navode iz Ministarstva civilnih poslova. Prema nacrtu, predviđeni su staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na platu, penzionisanje pod povoljnijim uslovima te prava u slučaju povrede ili smrti tokom deminiranja.

Sve manje ljudi za sve veći posao

U BiH danas ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije bilo više od 2.000. Istovremeno, postojeći kadar ubrzano stari. U Federalnoj upravi civilne zaštite u sektoru deminiranja zaposleno je 124 ljudi, dok u Republičkoj upravi civilne zaštite RS-a u sektoru deminiranja trenutno radi 70 pripadnika, većinom iskusnih kadrova starijih od 40 godina.

BHMAC upozorava da deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH trenutno nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu osam do deset timova, a sličan problem postoji i u entitetskim civilnim zaštitama. Mehanović o problemu govori iz perspektive nekoga ko je u minskim poljima gotovo 30 godina.

"Ja, po svim standardima, psihološki ne bih smio ovoliko dugo raditi u deminiranju. Ne bih smio uopće raditi toliko godina", kaže on.

Novi zakon zato pokušava istovremeno riješiti dva problema – osigurati stabilnije finansiranje procesa i zadržati ljude koji taj posao mogu obavljati. Nacrt je prošao e-konsultacije, a Ministarstvo civilnih poslova pribavilo je mišljenja više institucija. Nakon preostalih mišljenja, Nacrt bi trebao biti upućen Vijeću ministara BiH. Iz Republičke uprave civilne zaštite naglašavaju da se tekst još usaglašava i da je prerano govoriti o konačnim rješenjima. Iz Ministarstva civilnih poslova poručuju da vrijeme za odgađanje prolazi, ali upozoravaju i da donošenje zakona samo po sebi neće biti dovoljno.

"Zakon sam po sebi neće razminirati Bosnu i Hercegovinu", navode iz Ministarstva, ističući da iza propisa moraju stajati stabilan novac, dovoljan broj obučenih ljudi, tehnički kapaciteti, koordinacija i odgovornost za rezultat.