Demineri iz RS traže hitno povećanje plata: Njhova primanja ispod garantiranog minimalca

Neustavni premijer manjeg bh. entiteta RS Savo Minić u ponedjeljak, 8. decembra, nastavlja konsultacije za izradu budžeta. Sastat će se sa predstavnicima Konfederacije sindikata RS, a jedna od tema trebala bi biti unapređenje položaja deminera zaposlenih u Republičkoj upravi civilne zaštite RS.

Iako svakodnevno riskiraju živote, njihove zarade su ispod najniže zagarantirane plaće u RS.

Zadnju povišicu demineri u RS dobili su prije tri godine. Kažu - bolje da nisu. Umjesto obećanih i dogovorenih 15 posto, plate su tada uvećane za svega jedan posto, što je oko 15 maraka mjesečno.

Trending

Ekološki problem u Hercegovini: Onečišćenje azbestom prijeti Međugorju?

"Sindikat je dogovorio sa Vladom, sa našom firmom, da se uveća ljudima do 15 posto. Međutim, direktor je stavio taj procenat za jedan posto. Kad smo pitali, ja sam sa njim razgovarao, rekoh zašto sad jedan posto, pa kaže i to je do 15 posto. Nisam prekršio zakon. Mislim, što i jeste u pravu. Mislim samo što je stvarno jako malo", rekao je Dragan Vučen, Sindikat radnika Republičke uprave civilne zaštite RS.

Direktor Republičke uprave civilne zaštite RS Boris Trninić nije odgovorio na pozive BHRT-a, ali i na one koje je uputio Sindikat uprave RS, iz kojeg poručuju da će na sastanku sa Minićem zahtijevati povećanje plate za 70-ak deminera koji su zaposleni u Republičkoj upravi civilne zaštite RS. Pokušat će izvršiti pritisak i na menadžment Civilne zaštite.

"Da natjeramo rukovodstvo Republičke uprave civilne zaštite da prepozna važnost i složenost poslova tih deminera. Da mora na adekvatan način da vrednuje njihov rad. Da mora na adekvatan način da se urede njihove plate. Sa premijerom da razgovaramo na temu da se tim ljudima dodatno povećaju plate kroz zakonska rješenja. Naši demineri rade trenutno ispod najniže zagarantovane plate u RS", kazao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

29.10.25. 17:10

Još jedna vrijedna donacija EU: Novi talas podrške deminerskim timovima u BiH

Trideset godina nakon rata demineri su ogorčeni odnosom društva prema njima, iako svakog dana stavljaju glavu torbu. Kao da više nikoga ne zanimaju i nikom ne trebaju.

"Poslije rata neko je to i cijenio, te deminere i to. Sad to niko više i ne cijeni. Ne treba me cijeniti ništa, ali to je kao nešto bilo i prošlo", istakao je deminer Željko Popović.

Na deminere se sve više gleda kao na neki relikt prošlosti. A, ne bi trebalo, imajući u vidu brojke. Od kraja rata do danas, od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 626 osoba, među kojima su i 53 deminera. Posljednji slučaj desio se u augustu kada je u naselju Hodžići kod Doboja, od protivpješadijske mine zaostale iz rata, stradao devetnaestogodišnji mladić koji je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.

"Više od 820 km² zemlje što je oko 1,6 posto teritorije Bosne i Hercegovine i dalje je kontaminirano minama. Procjenjuje se da u BiH još ima oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. 264.000 domaćinstava živi uz minski sumnjiva područja, od čega je 32.109 domaćinstava izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163", kažu iz BHMAC-a.

Od kraja rata od prvobitnih 4.180, od mina je očišćeno oko 3.360 km² zemljišta. Plan prema kojem je ovaj posao trebao u potpunosti da se okonča do 2027. godine očito neće biti realizovan, jer je sadašnjim tempom za tako nešto potrebno još 50 godina. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, uz izuzetak Ukrajine gdje još traje rat, i dalje ostaje minama najzagađenija država u Europi i među prvih deset u svijetu.