Bakir Nakaš: 25. novembar predstavlja rodni list savremene BiH

Dvadeset i peti novembar, kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, i danas, nakon 76. godina od Odluka Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, znači obnavljanje njene državnosti i potvrdu njenog historijsko-političkog i državno-pravnog individualiteta u njenim historijskim granicama koje su određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine, kazao je za Radiosarajevo.ba Bakir Nakaš, član Upravnog odbora SABNOR-a BiH.

Obnovljena državnost  Bosne i Hercegovine nakon 480 godina provedenih pod okupacijom Osmanskog carstva i Austro-Ugarske monarhije, omogućila je Bosni i Hercegovini ravnopravni status, kao jednakopravne federalne jedinice u okviru nove jugoslavenske zajednice i samim tim sticanje njezavisnosti nakon odluka referenduma provedenog u martu 1992. godine kao i prijem u Ujedinjene narode 22. maja iste godine.

„Na ovaj način 25. novembar predstavlja 'rodni list savremene Bosne i Hercegovine' s jednakom vrijednošću 'rodnog lista' bosanske državnosti u povelji Kulina Bana, napisane 29. augusta 1189. godine“, pojašnjava nam Nakaš.

Fašističke snage, kako kaže Nakaš, još su prisutne u Bosni i Hercegovini i neprekidno su aktivne u različitim oblicima.

„Sama činjenica da u Parlamentu Bosne i Hercegovine, od potpisivanja mirovnog sporazuma 1995. godine,  pa sve do danas nije donešena deklaracija ili zakon o zabrani postojanja i djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija, dovoljno govori o sprezi vladajućih parlamentarnih stranaka i njihovih politika s djelovanjem fašističkih i neofašističkih pokreta i organizacija podržanim od strane istih i sličnih  u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji i šire u Evropi i svijetu.

Dvije škole pod jednim krovom, negiranje postojanja bosanskog jezika na teritoriji jednog entiteta unutar Bosne i Hercegovine, podizanje spomen-obilježja dokazanim fašističkim kolaboracionistima iz II Svjetskog rata, dodjela njihovih imena školama, institucijama, ulicama i trgovima širom Bosne i Hercegovine, samo su vrh ledenog brijega koji pokazuje koliko je fašizam i neofašizam prisutan u Bosni i Hercegovini“, kazao je Radiosarajevo.ba Nakaš.

Na sreću građana i naroda Bosne i Hercegovine, ipak, antifašizam i danas „stanuje“ Bosni i Hercegovini, govori nam Nakaš.  

„Istina, ne jednako na njenoj cjelokupnoj teritoriji ili u obrazovnom sistemu, već u njenim pojedinim sredinama u kojima se još i danas njeguju vrijednosti antifašističke borbe iz perioda narodnooslobodilačkog partizanskog pokreta. Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog pokreta baštini tradiciju vrijednosti antifašističke borbe za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i poslijeratnog razvoja Bosne i Hercegovine i jugoslovenske zajednice. U tome im pomažu i patriotske snage koje su ustale u odbranu nezavisnosti i državotvornosti Bosne i Hercegovine 1992. godine“, pojasnio je bivši predsjednik SABNOR-a.

Prisustvo navedenih snaga zajedno s mladim snagama kojima antifašizam nije stran jesu garant da će principi i vrijednosti antifašizma u Bosni i Hercegovioni ostati kao dio njene tradicije i budućnosti u isto vrijeme.

„Borba za nove pristalice antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini zahtijeva frontalnu podršku šire društveno-političke zajednice, a posebno onog njenog dijela koji je vezan za obrazovanje mladih i promicanje vrijednosti antifašizma“, kazao nam je Nakaš.

Za kraj, doktora Nakaša pitali smo i kako poruku antifašizma prenijeti na mlađe generacije.

„Prije svega, mlade treba uključiti u različite pokrete koji njeguju tradiciju antifašističke borbe i nove sadržaje te iste borbe prilagođene novim društveno-političkim djelovanjima, informacionim tehnologijama i široj komunikaciji unutar Bosne i Hercegovine, regije i šire. U tom smislu, prvenstveno je neophodno 'vratiti antifašizam u školske klupe' u obrazovni sistem na svim nivoima, od osnovnog i srednjeg do univerzitetskog obrazovanja. Mladima omogućiti pristup svim vrstama informacija i komunikacija s ovim snagama koje njeguju vrijednosti antifašizma i djeluju u svojim sredinama tako pokretaći i nosioci novih oblika antifašističke borbe. Škola antifašizma, Teatar mladih, komemorativna sjećanja na značajne datume iz perioda II Svjetskog rata 1491-1945 i agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 trebaju biti izvori širenja novih mreža mladih antifašista koji će omogućiti nastavak antifašističkog djelovanja na teritoriji Bosne i Hercegovine i šire“, kazao je za Radiosarajevo.ba član Upravnog odbora SABNOR-a Bakir Nakaš.