Intervju | Dino Šukalo i "Songs of Liberation": "Naša borba za mjesto u demokratskom društvu"

U okviru specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo “Kultura na ulice 2024!”, a u saradnji sa 6. izdanjem Sarajevo Festa u nedjelju, 22. septembra, sa početkom u 20:30 sati, na na sceni Narodnog pozorišta, sarajevska publika moći će uživati u spektakularnom koncertu pod nazivom "Songs of Liberation".

Sjajna muzička ekipa koju čine Marija Šestić, Narcis Zečić, Dino Šukalo, Edvin Hadžić, Amar Češljar i Adis Sirbubalo izvest će neke od najvećih hitova koje imaju kritički stav prema društvu, te govore o borbi za slobodu i jednakosti ljudskih prava.

Multiinstrumentalista, fenomenalni gitarista i zaljubljenik u jazz koji je komponovao muziku za brojne filmove i predstave kao što su "Koncentriši se, baba" i "Marlene Dietrich: Pet tačaka optužnice", ali i muzičar koji se nije ograničio na samo jedan žanr, pa je radio na projektima tradicionalne, te duhovne muzike u BiH je Dino Šukalo.

Član bendova Sarajevo Jazz Guerille, Poruke u boci, Halke, te pratećeg benda Dine Merlina, govorio je za portal Radiosarajevo.ba o predstojećem koncertu "Songs of Liberation" u sklopu projekta KNU 2024!

Radiosarajevo.ba: Šta je inspiracija iza Songs of Liberation, kako je nastao, te koja je misija projekta?

Šukalo: Projekt ja nastao na ideju uvaženog režisera Harisa Pašovića koji me je pozvao da ga priredim za potrebe prvog Sarajevo Festa još davne 2018. godine.

Željeli smo sabrati popularna muzička djela koja su napisana uglavnom u prošlom stoljeću i koja se bave problematikama socijalne, rasne, društvene i svake druge vrste nepravde.

Došli smo do mnogih pjesama koje su između ostalih nastale u izvanrednim uvjetima, kao sto su npr. Under African Skies velikog Paula Simona sa albuma Graceland snimljenog u doba najvećeg aparthejda u Južnoafričkoj Republici uprkos proglašenom kulturnom bojkotu prema ovoj zemlji.

Zatim npr. A Great Day For Freedom Pink Floyda, pjesmu koja je napisana iz Gilmourovog razočarenja posljedicama rušenja berlinskog zida i velikim očekivanjima od tog historijskog događaja.

Tu je i neizostavna najljepša pjesma "o nama", Miss Sarajevo, koju donosimo kao i sve ostale kompozicije u znatno izmijenjenom aranzmanu. 

Radiosarajevo.ba: Poruka koju nosi projekt Songs of liberation u kontekstu same teme Sarajevo Festa "Sekularna!" 2024. godine?

Šukalo: Sekularnost bi trebala značiti ravnopravnost svih ljudi u jednom društvu koje bi idealno trebalo biti oslobođeno svake vrste diskriminacije prema drugačijem.

Mi se upravo ovim koncertom želimo pridružiti svim tim autorima i izvođačima koji su se borili za slobodu uvjerenja za sve nas.

Postaviti pitanje da li živimo u sekularnom društvu, kroz ove pjesme Davida Bowieja, Boba Marleya, Leonarda Cohena, Janis Joplin, Ive Zannichi i svih drugih, pojačano do maksimuma na vrhunskom razglasu, to je naša borba za mjesto u demokratskom društvu.

Radiosarajevo.ba: U najavi za muzički projekt Songs of Liberation u sklopu Kultura na ulice 2024!, navedena su neka imena muzike u čijim djelima će publika moći uživati. Kako je došlo do odabira Bob Dylana ili G.S. Herona? Koja je važnost njihovih poruka danas za umjetnost, ali i društvo?

Šukalo: Haris je predložio Changing of the Guards kao jednu tipičnu 'dylanovsku' pjesmu, kojoj se može u tumačenju prići sa raznih strana.

Ona može imati i političku i ljubavnu poruku u isto vrijeme, sto je dylanov trademark u pisanju.

Ja sam veliki fan Gil Scott Herona, kojeg sam kao klinac gledao u slavnom Ronnie Scotts klubu u Londonu krajem devedesetih. Biti toliko angažovan u poeziji, a istovremeno imati muzički toliko izazovne pjesme za reinterpretaciju je čini mi se samo njemu pošlo za rukom.

Kombinacijom "spoken worda" i pjevanja, uz elemente jazza i soula, začeo je pravac koji je danas najpopularniji na svijetu - hip hop."

Radiosarajevo.ba: Surađivali ste sa mnogim bosanskohercegovačkim umjetnicima i umjetnicama, na teatarskoj i filmskoj muzici, te ste pokrenuli sastave kao što su grupa Sarajevo Jazz Guerilla, Poruka u boci, pa i sami Songs of Liberation. Koliko dobro publika prihvaća fuziju žanrova kao što je slučaj na albumu SJG?

Šukalo: Čini mi se da je album Sarajevo Jazz Guerille prošao "ispod radara" jer nije dobio nikakav prostor u medijima kako kod nas, tako i u Hrvatskoj u kojoj je izdat.

Tragedija je da sam dugo tražio izdavača za taj album kod nas, da bih ga pronašao u Zagrebu u kancelariji Aquarius Recordsa.

Apsurd je da svi naglas kukamo kako naša muzička scena ne postoji, a pristajemo na kompromise u kojima izdavačima dajemo unosne izdavačke ugovore i komade svoga autorstva na doživotni najam.

Sramota je da danas publisheri i izdavači voze preskupa auta i žive na visokoj nozi dok su jedina mjesta u kojima se redovno svira u Sarajevu klubovi "Jazzbina" i "AG" u koje stane malo više od po 100 ljudi.

Ako znamo da je Sarajevo poslije Nashvillea drugi grad na svijetu po broju prodatih ploča po glavi stanovnika, onda nam je jasno da smo na putu bez povratka.

Sarajevo Jazz Guerrila je imala samo jedan promotivni nastup nakon izdavanja albuma i to na glavnoj sceni i otvaranju Jazz Festa prije dvije godine.

Istovremeno, regionalne folk zvijezde svakog mjeseca imaju besplatni koncert na trgovima koji je sponzorisan od načelnika opština i turističke zajednice.

Radiosarajevo.ba: Umjetnost i aktivizam su uvijek bili komplementarni, a sloboda je univerzalni ideal bez koje umjetnost ne postoji. Koliko su danas za bh. društvo bitni projekti angažirane umjetnosti sa lokalnim ili globalnim temama?

Šukalo: Koliko god da su bitni, oni ne postoje. Osim pojednih pjesama Dine Šarana za bend Letu Štuke, velikog konceptualnog djela Damira Nikšića "If I Wasn't Muslim", i par manje popularnih ali odličnih pjesama Dubioza Kolektiva, ozbiljno kritički nastrojeno autorstvo kod nas ne postoji.

Možda nisam u pravu, ali ga ja nisam čuo jer nije doprlo do mojih ušiju.

Radiosarajevo.ba: Da li umjetnici i umjetnice imaju dovoljno prostora u društvu da stvaraju društveno angažiranu umjetnost i projekte iste?

Šukalo: Mi smo se doveli u poziciju da je autorima danas osnovni motiv naplata autorskih i izvođačkih prava, ljudi danas isključivo pjesme pišu zbog novca.

Nekada je to bila samo posljedica njihovog uspjeha, bilo je važno napisati pjesmu koju će svi pjevati.

Danas tih pjesama ima sve manje, zato mi pjevamo Strange Fruit koja je napisana 1937. godine, The Partisan iz 1943. koju je kasnije prepjevao pokojni Leonard Cohen, a iste godine je Brecht napisao Ballad of Soldiers Wife.

Sve to slušate 2024. godine u Sarajevu i sve je još uvijek aktuelno i življe nego ikada.

Dino je dodao i da "ova godina označava 20 godina saradnje sa Harisom Pasovićem, a započeli smo je 2004. godine kada me je u mojim dvadesetim godinama angažovao kao kompozitora za sjajnu predstavu Pobuna u Narodnom Pozoristu.

Dvadeset godina i desetine projekata kasnije, mi ove godine imamo dvije premijere, Svijet mogućnosti u produkciji SNP-a iz Novog Sada koja je svoju sarajevsku premijeru imala na ljeto 2024. godine, te novi komad Oslobođenje Sarajeva koji je planiran za kraj jeseni 2024. godine, u produkciji SARTR-a."

Ovo će ujedno biti koncert kojim će se zatvoriti ovogodišnji specijalni program NPS "Kultura na ulice 2024!" i 6. Sarajevo Fest, te ovom prilikom pozivamo publiku da dođu u Narodno pozorište na još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.

Besplatne ulaznice moguće je preuzeti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo u četvrtak, petak i subotu u terminima od 9:00 do 11:30 i od 15:30 do 19:30, te u nedjelju na dan izvođenja koncerta od 19:00 do 20:30 sati.