Vanredna situacija: Oduzeta važna dozvola Udruženju filmskih radnika

Radiosarajevo.ba
Oduzimanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava na audiovizualnim djelima Udruženju filmskih radnika u BiH bio je glavni razlog sazivanja vanredne skupštine ovog krovnog udruženja bh. filma.

Istovremeno, dozvola za kolektivno ostvarivanje prava na naknadu za kablovsko reemitiranje audiovizualnih djela dodijeljena je Udruzi filmske industrije iz Kiseljaka. Članovi Udruženja filmskih radnika u BiH smatraju da je ova odluka neosnovana.    

Institut za intelektualno vlasništvo BiH prošle je sedmice, bez prethodne najave, donio odluku da se licenca za kolektivno zastupanje prava na tantijeme od emitiranja audiovizuelnih djela putem kablovskih operatera oduzima Udruženju filmskih radnika BiH (UFR) , a dodjeljuje Udruženju filmske industrije (UFI) iz Kiseljaka.

U igri su milioni maraka

Skupštinu je otvorila redateljica Ines Tanović, predsjednica UFR, naglasivši da je borba za ostvarivanje licence zakonski čista, s obzirom na to da je Udruženje prethodno posjedovalo ovu dozvolu. Konstatirala je da je očito kako na nivou Federacije, kultura odražava politiku, te se zapitala da li su SDA i SBB kao koalicioni partneri svjesni ove situacije. Istaknula je da će nakon skupštine tražiti da delegaciju Udruženja filmskih radnika u BiH prime Fadil Novalić i Denis Zvizdić.

Institut za intelektualno vlasništvo BiH prošle je sedmice bez prethodne najave donio odluku da se licenca oduzima Udruženju filmskih radnika BiH (UFR), , a dodjeljuje Udruženju filmske industrije (UFI) iz Kiseljaka.

Jovan Marjanović pojasnio je da je UFR posjedovao licencu, u sklopu koje su održani sastanci sa svim kablovskim operaterima u BiH. Na osnovu tantijema od kablovskih operatera, na godišnjem nivou ubere se od 6 do 10 miliona KM. Od tog iznosa, 60 posto se distribuira autorima djela koja su emitirana, 10 posto se investira u razvoj industrije, dok 30 posto ostaje udruženju koje posjeduje licencu - iz ovog se fonda uplaćuje u penzioni fond za članove, stvara se infrastruktura itd.

Institut za intelektualno vlasništvo BiH prošle je sedmice bez prethodne najave donio odluku da se licenca oduzima Udruženju filmskih radnika BiH (UFR), a dodjeljuje Udruženju filmske industrije (UFI) iz Kiseljaka.

Jovan Marjanović iz UFR-a istaknuo je da Institut nikada nije kontaktirao Udruženje filmskih radnika tokom perioda u kojem je došlo do oduzimanja dozvole, te smatra da je to nezakonito, jer su trebali biti pravno tretirani kao stranka u postupku. Prekršeni su zakoni, licenca je nasilno oduzeta, ljudi na čelu Instituta su se mijenjali preko noći po političkoj osnovi, istaknuo je Marjanović.

Elma Tataragić predstavila je analizu kvaliteta i kvantiteta ponude između Udruženja filmske industrije UFI iz Kiseljaka, te Udruženja filmskih radnika (UFR) BiH.

Između ostalog, UFI ima potpisano 15 pojedinačnih ugovora s filmskim autorima, od kojih su samo troje, kako je naglasila Tataragić, uistinu filmski stvaraoci (Lejla Panjeta, Adis Bakrač i Nenad Đuric), jedan producent, te ostali koji nemaju reference u filmskom svijetu.

Nasuprot ovome, Udruženje filmskih radnika ima potpisano 40 ugovora s filmskim radnicima među kojima su najnagrađivaniji autori u BiH (Tanović, Žbanić, Žalica, Vuletić, Begović...). Nadalje, UFI ima potpisane ugovore sa 15 producentrskih kuća, a UFR sa 26. Katalog audiovizuelnih djela UFI-ja sadrži 1187 jedinica, dok katalog UFR-a ima preko 4800 audiovizuelnih djela, ilustrirala je Tataragić.

Mirsad Purivatra kaže da od trenutka kada je HDZ preuzeo resor kulture, prisutna je potpuna nezainteresiranost u području razvoja filmske industrije, nepostojanje kriterija i neuvažavanje struke. Uslijedile su odluke koje su rezultirale neugodnim situacijama u Kinistarstvu za kulturu FBiH. Rezultat ovoga je i oduzimanje licence bh. filmadžijama, i da je očito da je politika preuzela filmsku industriju, konstatirao je Purivatra.

Na skupštini su, osim navedenih, govorili najuspješnija bh. producentica Amra Bakšić Čamo, te nagrađeni autori Pjer Žalica i Jasmila Žbanić kao predsjednica Udruženja redateljica i redatelja BiH koje podržava napore UFR-a 

Velika većina prisutnih takođe je iskazala svoju podršku. 

Za riječ se javio i producent Almir Šahinović, iz produkcijske kuće HEFT. koji je, pak, izajvio da je svoje filmove dao URI-ju.

"Ovo je proces koji traje i mislim da je važno reći da postoji pozadina slučaja. Dana 16. oktobra 2015. godine kada je URF dobilo rješenje, na adresu URI-ja stigla je obavijest da moraju dopuniti aplikaciju. To je urađeno i trako je URI dobio licencu", istakao je  Šahinović. 

Između ostalog on je rekao da nije riječ o navodnoj sumi od 6 do 10 miliona godišnje, već o 600.000 KM koliko se trenutno prikupi od kablovskih operatera. Takođe, on je istakao da ga zanimaju samo zakonska rješenja, te da će filmove dati onoj organizaciji koja sjeluje u skladu sa zakonima. 

Problemi oko Filmskog centa

U saopćenju koje je nakon Skupštine objavilo Udruženje filmskih radnika u BiH navodi se i sljedeće: 

"Bitno je napomenuti da Filmski centar Sarajevo je, u periodu kada radi bez Nadzornog odbora, potpisao neprihvatljiv ugovor između FCS i udruge UFI iz Kiseljaka, kojim se kulturno naslijeđe BiH stavlja na raposlaganje privatnim licima. UFRuBiH je u više navrata zahtjevalo da se taj ugovor stavi van snage, jer je po svojoj prirodi neprihvatljiv, a po svom sadržaju pravno upitan. Katalog Filmskog centra Sarajevo iznosi 598 audiovizualna djela. Od ovih naslova u obzir se prema Zakonu mogu uzeti samo oni filmovi koji nisu stariji od 50 godina (prema Zakonu producentska prava zastarjevaju nakon 50 godina). Napravili smo analizu kataloga te utvrdili da se zapravo radi o 318 naslova, a ne 598. Od tih 318, UFRuBiH ima potpisane ugovore sa autorima na njih 59, dok UFI nema niti jedan.

 UFRBIH je obavio konsultacije sa najboljim advokatima iz Upravnog spora te iz autorskog i srodnog prava, te je oformljen snažan advokatski tim sa kojim ćemo pokrenuti odgovarajuće postupke, sporove i krivične prijave.

Inače, Filmski Centar Sarajevo je osnovan sa idejom očuvanja kulturnog i materijalnog naslijeđa bh. kinematografije, kao aktivna platforma koja će obezbijediti uslove za očuvanje i razvoj bh. filma i stvaranje pretpostavki kojima bi naša filmska industrija postala reagionalno konkurentna. Dio izvornih ciljeva, kao što su izgradnja modernog filmskog centra na prostoru Jagomira kroz oblik javno-privatnog investiranja, nije realizovan iz razloga nepostojanja pravnih pretpostavki i negativnog političkog i poslovnog ambijenta u BiH. Najznačajni rezultati su ostvareni u oblasti restauracije i pohrane filmskog naslijeđa koje je zapušteno i nekatalogizirano propadalo u skladištima na Jagomiru. Problemi se počinju javljati od 2012. kada je FCS ostao bez Nadzornog odbora, i od tada Vlada Federacije obavlja njegovu funkciju", saopćeno je 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak