Uskoro iz štampe izlazi nova knjiga Faruka Šehića: "Roman o ljubavi u doba postapokalipse"
U izdanju zagrebačke Frakture uskoro izlazi roman Cimetna pisma, dijamantna stvorenja, novo djelo renomiranog bosanskohercegovačkog pisca Faruka Šehića, dugogodišnjeg saradnika portala Radiosarajevo.ba, čija djela su prevedena na brojne svjetske jezike.
"U romanu Cimetna pisma, dijamantna stvorenja, prvom koji je napisao nakon veličanstvene Knjige o Uni, u svome podrumu pronalazi svemir i osvjetljava ga jezikom toliko jasnim i lijepim da boli. Ondje je naš Prvi rat, umoran i patrijarhalan, ostario i mučen želučanim tegobama. Ondje su Cortez Cortez i Cinnamon Girl, njegova djeca-geleri, dvoje čija ljubav umije osvijetliti svjetove. U Šehićevu podrumu, ponad ruševina, svemirski brodovi prte galaksijama, a holoakvarel-priče preživitelja bodu kroz vrijemeprostor – igle od vatre i usijanog mraka. Ali Cimetna pisma, dijamantna stvorenja nisu roman o apokalipsi. Baš suprotno, oni su knjiga o onima koji apokalipse preživljavaju, a osobito o najhrabrijima među njima: onima koji nisu zaboravili kako voljeti", naveli su iz zagrebačke Frakture.
Faruk Šehić u ekskluzivnoj izjavi za portal Radiosarajevo.ba kaže da je podnaslov romana "saga o preživiteljima". Knjigu je uredio Roman Simić, koji i napisao tekst na koricama:
Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1
"Pisao sam ga od februara 2015. pa do oktobra 2023. (s manjim i većim prekidima). Tada sam ga predao Romanu, i onda sam radio još pola godine, izbacivao, dodavao, preispisivao, mijenjao logiku narativne linije, koja ne postoji kao što se uobičajeno misli da mora postojati. Na rad su me potakli uredničke sugestije i komentari, a i metoda autouređivanja. Rukopis je tada doživio na hiljade izmjena."
Kad bi mu, veli, neki američki izdavač tražio (a oni to tako vole) da mu sabije radnju romana u jednu rečenicu, Šehić bi rekao: "Ovo je roman o ljubavi u doba postapokalipse."
Faruk Šehić: The Road to Hell, dio drugi
"Naravno, kao i Knjiga o Uni, i ovaj roman je pomalo 'knjga o svemu', teme i motivi koji su unutra su višestruki. Htio sam da roman ima epski zamah, ne u klasično epskom smislu, ali da se vrijeme u kojem se on dešava razvuče, te da čitalac dobije utisak da traje jako dugo i da se nikad neće završiti.
To je moj najveći prodor u čistu fikciju, iako sam, logično, obilato koristio svoja iskustva i iskustva ljudi koji su preživjeli našu ratnu apokalipsu, ali sam to umotao u naučno-fantastičnu neku koru. Knjiga je to o ruševinama našeg svijeta, ovog našeg ovdje, lokalnog svijeta u BiH, ali i šire. O ljudima koji preživljavaju na ruševinama, koji žive na i u njima, koji su saživljeni sa srušenim svijetom. O ljudskoj snazi i volji koja je jača od svega", kazao je Šehić za portal Radiosarajevo.ba.
O autoru
Faruk Šehić rođen je 1970. u Bihaću, BiH. Do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini studirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Objavio je sljedeće knjige: Pjesme u nastajanju (2000.), Hit depo (2003.), Pod pritiskom (2004.), Transsarajevo (2006.), Hit depo, Pod pritiskom, Transsarajevo, Apokalipsa iz Recycle bina (2007.), Knjiga o Uni (2011.) i Moje rijeke (2014.). Književni kritičari često ga nazivaju glasom "pregažene generacije" pisaca rođenih sedamdesetih, koje su ratovi i raspad zajedničke države biografski i tematski obilježili. Za roman Knjiga o Uni dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u 2011. godini, i nagradu Europske Unije za književnost – EUPL 2013. Za knjigu pjesama Moje rijeke dobio je nagradu Risto Ratković za najbolju objavljenu knjigu pjesama u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori za 2013./2014. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2014. Knjige su mu prevedene na slovenski, mađarski, makedonski, poljski, bugarski, njemački, engleski, talijanski, španjolski, nizozemski, arapski i francuski jezik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.