Pišem ti bosančicom: Večeras otvaranje izložbe i proglašenje pobjednika
Srednjovjekovno pismo koje nazivamo bosančica, gledajući kroz naučne studije, prepuno je kontroverzi po pitanju imena i porijekla češće nego po pitanju paleografskih karakteristika.
Nazivi: bosanska ćirilica, brzopisna ćirilica, bosanica, bukvica, bosansko pismo, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, ćirilica bosanske kancelarije, srpska ćirilica itd, odnose se na isto pismo iako se s tim ne slažu svi.
Pismenost je bila velika privilegija toga vremena. Neki rukopisi su brižno pisani i iluminirani dokumenti, dok su neki pisani nevješto. Natpisi na stećcima i drugim kamenim spomenicima klesani su ponekad znalački i osmišljeno, a ponekad „narodskim jezikom“, nevješto i instinktivno, ali njihova originalna ljepota predstavlja za nas veliku vrijednost, a taj čin pisanja prepoznajemo kao estetski akt.
Pismo se prenosilo s koljena na koljeno, kao narodna pjesma, te se tako usput mijenjalo dok nije izumrlo, sredinom prošlog stoljeća.
Kako bi se održala pažnja javnosti i umjetnika na ovom vrijednom kulturnom naslijeđu, nastao je projekt Pišem ti bosančicom. Riječ je o pozivu upućenom mladim umjetnicima i dizajnerima da svojim kreativnim radom doprinesu stvaranju novih fontova i vizuala inspiriranih bosančicom.
Rad na konkursu odvijao se kroz predavanja historičara umjetnosti i pod mentorstvom iskusnih profesora grafike, grafičkog dizajna i tipografskog oblikovanja. Na konkurs koji je raspisalo Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBIH), stiglo je 115 radova koji donose bogatstvo razlika i pristupa bosančici.
Izložba Pišem ti bosančicom otvorit će se u ponedjeljak 23. novembra u Collegium Artisticumu, a predstavlja najuspješnije radove pristigle na konkurs.
Od radova koji su učestvovali u konkurenciji, na izložbi će biti predstavljeno 77 printova, jedna „tapiserija“ istkana od kablova, jedan videorad, dvije haljine i 5 crteža i grafika. Van konkurencije na izložbi učestvuju radovi idejne kreatorice koncepta, prof. Amre Zulfikarpašić, i to tapiserije i printovi iz njenog magistarskog rada, zatim rad prof. Igora Dragičevića i tekstil – haljine Amele Radan.
Izložba je nastala nakon raspisanog javnog konkursa i serije predavanja i radionica koje su profesori i profesorice s likovnih akademija iz Sarajeva, Trebinja, Cetinja i Širokog Brijega održali sa studentima i studenticama grafičkog dizajna i grafike. Osim prof. mr. Zulfikarpašić, sa studentima su radili prof. mr. Dalida Karić-Hadžiahmetović i doc. dr. Ema Mazrak s Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu; prof. mr. Vladimir Kosić s Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju Univerziteta u Istočnom Sarajevu; prof. mr. Ana Matić predaje na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta na Cetinju i Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju i prof. mr. Igor Dragičević s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Aleksandra Nina Knežević, pobjednica konkursa
Pored studenata koji su se odazvali na naš poziv, na konkursu je učestvovao i jedan broj nezavisnih autora i autorica, a jedna od njih, grafička dizajnerica Aleksandra Nina Knežević, napravila je pobjedničke radove – funkcionalan font Bosančica i knjigu za djecu, bukvar s fontom i ilustracijama.
Drugu nagradu žiri je dodijelio radu Adija Kubura koji je napravio grafički prikaz i razradu, font Bosančica, a treće mjesto je osvojila Teodora Šukalo iz Cetinja za Haljinu s motivima bosančice.
Radove je ocjenjivao žiri koga su činili eminentni grafički dizajneri: prof. mr. Čedomir Kostović s Odsjeka za grafički dizajn Državnog univerziteta Missourija, SAD; prof. Ivan Doroghy s Visoke škole tržišnih komunikacija Agora Zagreb; doc. Amir Berbić sa Škole za dizajn u Chicagu Univerziteta Ilinois; grafički dizajner Saša Vidaković, direktor agencije SVI design u Londonu, UK; i grafički dizajner Davor Papić iz Brede u Holandiji. Članovi žirija glasali su online.
Projekt je ostvaren u organizaciji ULUPUBIH, a u sklopu projekta Dijalog za budućnost, koji implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.
Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.