Otvorena izložba "Dan kada je gorjela historija BiH", pogledajte šta smo zabilježili

"Ovo nije obilježavanje. Ovo je podsjećanje na dan kada je gorjela historija. Ne samo Bosne i Hercegovine, nego historija svih naroda i zemalja koje su dijelile sudbinu sa narodima ovih prostora, kroz vijekove", kazala je danas direktorica Arhiva BiH Danijela Mrda povodom otvaranja izložbe "Dan kad je gorjela istorija Bosne i Hercegovine", s fokusom na 7. februar 2014. kad je zapaljena ta institucija. 

Mrda je također navela da je BiH zemlja sa mnogo političkih i ekonomskih izazova, pa da je nekako i logično da pitanje spašavanja i liječenja arhivske građe nikako da zauzme svoje pripadajuće mjesto, što zaposlene u ovoj instituciji ne treba sprječavati u traženju potencijalnih partnera, donatora, kako bi od daljnjeg propadanja sačuvali oštećenu građu.

Ona je istakla da su arhivi važni te da je arhivska struka svjesna koja je šteta tad načinjena arhivistici BiH, ali da javnost nije dovoljno osviještena šta se tog dana dogodilo.

Direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine ovom prilikom navela je da se građa koja je još uvijek oštećena čuva u neadekvatnim uslovima.

"Naša je obaveza da u ovim mutnim godinama na pravi način znamo čuvati i vrednovati kulturno i istorijsko naslijeđe. Na svima je nama da čuvajući arhivsku građu čuvamo sadašnjost, ali i budućnost", podvukla je.

Viši arhivist u Arhivu Bosne i Hercegovine Siniša Domazet naveo je da je u požaru 2014. godine izgorjelo oko milion dokumenata.

On smatra da je izložba "Dan kad je gorjela historija Bosne i Hercegovine" podsjetnik na to šta se dešavalo s Arhivom tada. Ujedno, ovo je izložba koja prezentuje šta je do sada urađeno na liječenju i restauriranju građe koja je oštećena.

Domazet je kazao da je tada milion dokumenata potpuno izgorjelo, dok je oko 700.000 njih zaliječeno.

Kako bi približio posljedice uništenja Arhiva i za građane, Domazet je kazao da su svi koji su rođeni u BiH, živjeli u njoj, imali tu porodicu, u Arhivu su mogli naći neki podatak o sebi, o svom zavičaju. 

On se osvrnuo na sve teškoće na koje su radnici Arhiva BiH naišli nakon požara, istakavši nesebičnu pomoć kolega iz BiH i drugih zemalja.

Domazet je naglasio da Arhiv Bosne i Hercegovine ni danas nema svu potrebnu opremu, a te 2014. godine nije imao ništa. Nešto od opreme dobijeno je nakon požara, kroz donacije i saradnju sa raznim donatorima i srodnim institucijama.

"Laboratorija koje je ustanovljena 2016. godine za liječenje dokumenata radi, ali laici ne znaju da je to spor proces. Da bi jedan dokument izliječili treba pola dana provesti na njemu te se nekom matematikom može izračunati da bi nam trebalo 100 godina da se izliječe svi oštećeni dokumenti", naveo je Domazet.

Nebojša Radmanović, koji je po struci arhivist, a te 2014. je bio član Predsjedništva BiH, u obraćanju je naveo da je tad gorjela historija Bosne i Hercegovine, ali i svjetska baština.

Radmanović je podvukao ulogu svih arhivskih radnika u BiH i regiona koji čuvaju sjećanje, te ocijenio da bi se trebalo voditi mnogo više računa o kulturnom naslijeđu.

On je istaknuo da se ni danas nije obratilo dovoljno pažnje na ulogu i značaj Arhiva BiH i ostalih arhiva od onih koji čine vlast u BiH.