Historijski arhiv Sarajevo: Obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada

Historijski arhiv Sarajevo, nacionalni spomenik kulture, ove godine obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada. Bogata arhivska građa od preko 10 hiljada dužnih metara, kao i sređenost arhivskih fondova, zbirki i knjižnog fonda, čine danas arhiv temeljnom institucijom u proučavanju istorije i kulture svih naroda.

Historijski arhiv Sarajeva dvostruki je dobitnik Šestoaprilske nagrade, a trećina fondova i zbirki, kao i dio bibliotečke građe, proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Historijski arhiv Sarajevo ove godine obilježava 75 godina postojanja. Centralna manifestacija proslave jubileja biće održana 3. maja u Vijećnici, u kojoj je arhiv i nastao 1948. godine.

"Već u januaru te godine Narodni odbor Grada Sarajeva odlučio je da formira Javnu ustanovu Historijski arhiv Sarajevo, s obzirom da je nakon Drugog svjetskog rata arhivska služba u Bosni i Hercegovini institucionalizirana, i doneseni su prvi zakonski okviri. Da se tada to nije desilo mnogo ovih fondova, vrijednih dokumenata, ne bi bilo ni sačuvano", kaže direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal Berkovac.

Za sve one koje zanima prošlost Sarajeva, ali i šire okoline ili ako je nekome potreban prijepis nekog dokumenta, arhivisti su tu da pomognu. Ali, šta znači biti arivist i koliko je ta profesija izazovna, ali i podcijenjena.

"O tome šta arhiv radi, koju građu čuva, šta studenti, šta učenici dakle kao istraživači mogu ovdje dobiti. Upravo je to uloga arhiva i funkcija rada arhivske djelatnosti u smislu saradnje sa javnošću", kaže viši arhivist Almira Alibašić Fideler.

Najstarija arhivska građa datira iz osmanskog perioda od koje je sačuvano preko 14.000 arhivskih jedinica.

"Ono čime se ponosimo jeste da se ona uspjela očuvati taj dugi niz godina, budući da su vremena bila turbulentna za Sarajevo", kaže viši arhivist Elma Dervišbegović.

Od svog osnivanja do danas Historijski arhiv Sarajevo, uprkos brojnim nedaćama koje su ga pratile usljed nedostatka stručnih kadrova, odgovarajućeg smještajnog prostora i finansiranja, uspio je prikupiti, obraditi i zaštiti veliku količinu dragocjene arhivske građe, piše BHRT.