Savez kolumnista | Azra Zornić: BiH na raskršću

Bosna i Hercegovina nalazi se na ključnom prelazu u procesu reformi koje bi trebale oblikovati njen budući euroatlantski kurs.

Dok stižu informacije o mogućim promjenama američke politike prema Bosni i Hercegovini, očekuju se rasprave o našoj zemlji pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN).

Piše: Azra Zornić, za portal Radiosarajevo.ba

Istvoremeno, nelegalno izabrani entitetski premijer RS-a Savo Minić optužuje visokig predstavnika Crhistiana Schmidta za pretjeranu intervenciju i poziva na raspuštanje Ureda visokog predstavnika (OHR), dok analitičari think tank organizacije Heritage Foundation-a istražuju alternative poput „tri autonomna entiteta“; uz mogućnost parlamentarnih dinamika s inkorporacijom Rusije, Kine i sofisticiranim pristupom SAD-a, sugerirajući otvorenost za nove pristupe i kompromisne opcije.

U fokusu su dva moguća puta – zadržavanje ili reformisanje Ureda visokog predstavnika (OHR) te mogućnost uspostave modela sa tri entiteta – uz snažnije ubrzanje evropskih integracija i vladavine prava.

U toj geopolitičkoj igri, tri ključna aktera – Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Rusija – nastoje utjecati na tok reformi i donošenje odluka.

Pogledajmo moguće posljedice ovakvih pristupa.

Reperkusije na “mogućnost uspostave modela sa tri entiteta”:

- Rizik disciplinarske blokade: tri entiteta često znače složeniju koordinaciju, višestruke pravne okvire i dulje rokove za donošenje odluka, što može paralizirati reforme i gurnuti BiH u političku stagnaciju;
- Dubinska podjela: ovakav okvir dodatno potvrđuje etnički i administrativni aparthejd, umanjujući motivaciju za zajednički državni napredak i povećavajući osjećaj marginalizacije građana;
- Nestabilnost i put prema eskalaciji: složen mehanizam nadležnosti stvara vakuum u hitnim situacijama, gdje različite institucije mogu interpretirati ovlaštenja na različite načine, povećavajući rizik od sukoba ili konfrontacija izazvanih institucionalnom nejasnoćom;
- Ekonomski teret i fiskalna neizvjesnost: fiskalne i administrativne kočnice uspostave tri entiteta mogu povećati troškove javne uprave, smanjiti učinkovitost i obeshrabriti strane investicije;
- Internacionalna dinamika: složen model može postati alat za manipulisanjem prema vanjskim akterima, gdje međunarodna zajednica koristi reorganizaciju za prilagodbu vlastitih interesa, zanemarujući stvarne potrebe građana;
- Vlasništvo reformi: rizik od gubitka stvarnog vlasništva reformi u korist tehničkih ili etničkih mehanizama odlučivanja, što može degradirati odgovornost i transparentnost. 

Bosni i Hercegovini je potrebno političko uređenje koje iskazuje jasno zajedničko, odgovorno i učinkovito donošenje odluka, uz minimiziranje fragmentacije, čime se jača stabilnost, sigurnost i dugoročni integritet države.

Drugo pitanje koje se nameće jeste da li je BiH potrebno tijelo koje bi trebao zamijeniti OHR ili jednostavna zamjena za sadašnjeg visokog predstavnika? Iako je OHR još uvijek neophodan za osiguranje kontinuiteta reformi, potrebno je analizirati rad sadašnjeg visokog predstavnika i razmotriti mogućnost njegove zamjene;

SAD: Glavni broker reformi

Uloga SAD-a kao posrednika i koordinatora s EU i regionalnim aktorima ostaje ključna. No, postavlja se pitanje je li to samo floskula da bi se održao “konsistentan reformski kurs”?

Sankcije ili financijski poticaji usmjereni na “ostvarene reforme”, tehnička pomoć i podrška u izgradnji nezavisnih pravosudnih i državnih institucija. Kao da to sve nije već očekivano ukoliko reforme zaista idu naprijed, zar ne?

Da li Amerika ostaje afirmirani partner BiH s ciljem jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija te napretka ka EU/NATO integracijama? Ukoliko to zaista želi, SAD može osigurati da BiH napreduje ka EU/NATO integracijama.

Mogući instrumenti uključuju sankcije ili financijske poticaje usmjerene prema ostvarenim reformama, tehničku pomoć i podršku u izgradnji nezavisnih pravosudnih i državnih institucija. Uloga SAD-a kao posrednika i koordinatora sa EU i regionalnim aktorima ostaje ključna za održavanje konzistentnog reformskog kursa.

EU: Glavni motor reformi

EU se pozicionira kao najvažniji mehanizam za provjeru i katalog reformi. Pored finansijske i tehničke pomoći (IPA instrumenti, fondovi), EU postavlja uvjete pristupa i nadzire provedbu reformi, naročito u oblastima vladavine prava, sudstva, borbe protiv korupcije i zaštite ljudskih prava.

Osim toga, EU pruža okvir za medijaciju i neutralan nadzor izbora, te snažnu podršku stabilnosti regiona, što BiH očekivano povezuje sa svojim evropskim ciljevima. Uloga EU uključuje i jačanje regionalne sigurnosne arhitekture kroz saradnju sa NATO-om i drugim partnerima.

Rusija: Potencijalni utjecajni igrač

Rusija ostaje faktor koji može pokušati oblikovati tok reformi kroz diplomatski pritisak i podršku entitetima koji žele manju evropsku integraciju ili autonomiju unutar BiH. Takav pristup može izazvati sporove oko suvereniteta i reformskih prioriteta, te povećati rizike od političke polarizacije i eskalacije tenzija. U tom kontekstu, rusko djelovanje često se posmatra kao sredstvo za stvaranje alternative zapadnim okvirima, s ciljem zadržavanja utjecaja u regionu.

Rizici i koristi građanskog reformskog puta

Rizici: politički zastoji i pogoršanje etničkih tenzija, veća zavisnost o vanjskim aranžmanima, otežan pristup EU/NATO, te mogući sukob između različitih vizija budućeg uređenja BiH (npr. centralizacija vs. entitetska autonomija).

Koristi: jača vladavina prava i administrativna učinkovitost, bolje upravljanje javnim reformama, veći pristup evropskim fondovima i sigurnosnim mehanizmima, jasniji put ka članstvu u EU/NATO.

Benefiti građanskog reformskog puta su daleko važniji i učinkovitiji za opstojnost cjelovite i jedinstvene BiH u odnosu na njegove rizike.

Bosna i Hercegovina se nalazi na važnom raskršću gdje američka, europska i ruska dinamika oblikuju budući institucionalni okvir. Dok EU ostaje glavni pokretač reformi i euroatlantske integracije, model s tri entiteta nosi značajan rizik od blokade, podjele, ekonomske neizvjesnosti pa čak I oružanih sukoba unutar etnihčkih podjela.

U odnosu na sve naprijed navedeno postavlja se pitanje statusa građanina koji se u ostatku svijeta podrazumijeva dok je u Bosni potpuno imaginaran. Govori se o vladavini prava dok presude Europskog suda za ljudska prava čekaju svoju implementaciju već desetljećima. U fokusu su globalne politike koje teže ispunjavanju svojih korporacijskih interesa neosvrćući se na "malog čovjeka" obespravljenog građanina koji nema ustavnu mogućnost da se izjasni nacionalno kao Bosanac niti građanin BiH. U ovakvim okolnostima uplitanje SAD u bh zbilju ne donosi ništa dobro mada za to treba okriviti i domaću političku scenu koja je duboko etnički podijeljena i servilna prema inostranim utjecajima.

Prioritet treba dati unitarnom, transparentnom uređenju unutar postojećeg prostora uz jasnu raspodjelu nadležnosti, osiguravanje vlasništva reformi domaćih institucija i snažnu tehničku/financijsku podršku EU, uz oprez prema vanjskim utjecajima koji bi mogli destabilizirati proces. Europska unija zauzima centralno mjesto kao glavni motor reformi, putem finansijske i tehničke pomoći, uvjeta pristupa i nadzora provedbe ključnih reformi – od vladavine prava i pravosuđa do borbe protiv korupcije i unapređenja zaštite ljudskih prava, te će kroz te instrumente omogućiti stabilniji i funkcionalniji razvoj Bosne i Hercegovine u skladu s njenim euroatlantskim integracijama.

***

* Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.