Hadrović: Zagrebačka konferencija o Dejtonu - propuštena šansa za uravnotežen razgovor o BiH

Konferencija održana u Zagrebu, povodom godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, predstavljena je kao izraz prijateljstva prema Bosni i Hercegovini (BiH) i privrženosti evropskim vrijednostima. Upravo zbog toga legitimno je postaviti pitanje da li je način na koji je koncipirana zaista ponudio cjelovitu i uravnoteženu sliku bosanskohercegovačke političke stvarnosti.

Piše: Adnan Hadrović, za Radiosarajevo.ba iz Washingtona

Ako se već polazi od opredijeljenosti za evropske vrijednosti i prijateljstvo prema Bosni i Hercegovini, onda je važno da se u ovakvim raspravama čuje širi spektar glasova koji dosljedno zagovaraju uravnotežen odnos između građanskog principa i legitimnih kolektivnih identiteta, bez karikiranja bilo koje strane. To nije marginalna pozicija, nego suština evropskog političkog iskustva, a u Bosni i Hercegovini postoje jasno artikulisani zagovornici ovog pristupa.

Jedan od najupečatljivijih elemenata konferencije bio je način na koji su, izborom formata i uloga, u javnoj percepciji mogli suziti bošnjačku perspektivu na primarno religijsku dimenziju!

U javnoj percepciji bivši reisul-ulema dr. Mustafe ef. Cerić je lako mogao biti pozicioniran tako da bošnjačka perspektiva djeluje primarno religijski. Pozivanje vjerskog autoriteta samo po sebi nije sporno i može imati svoju ulogu, ali u ovom slučaju to je rezultiralo sužavanjem političke i građanske reprezentacije Bošnjaka u javnoj slici događaja.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba

Koncept tzv. "trećeg entiteta"

Slično tome, ministar vanjskih poslova (MVP) Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković ne može predstavljati ni bošnjački stav ni građanski glas, ne zato što to nije želio, nego jer su mu organizatori mudro postavili okvir koji je njegov nastup implicitno reducirao.

Nažalost, Konaković je ušao u postavku "tri naspram jednog", u kojoj je bilo teško kontrolirati tempo i okvir rasprave, a format i dinamika panela su njegov nastup učinili defanzivnijim i prostor za artikulaciju građanskog i državnog argumenta suženim, dok su Čović, Cvijanović i Radman mirno kontrolirali narativ i tempo rasprave.

Takva dinamika dodatno marginalizira stvarne građanske i političke stavove Bošnjaka, a nametanjem narativa "treći entitet" Konaković je prikazan kao "problematični učesnik", dok su drugi učesnici u toj dinamici lakše djelovali kao umjereniji i konstruktivniji akteri.

Posebno je problematično što je konferencija, prema raspoloživim podacima o organizaciji i izboru učesnika, ostavila dojam da je nesrazmjerno mnogo prostora dato desničarskim snagama, koje zagovaraju trodjelnu podjelu Bosne i Hercegovine i uvode koncept tzv. "trećeg entiteta", uz rizik da se taj koncept u javnosti normalizira kao "realno" ili "jedino moguće" rješenje. Takav fokus dodatno marginalizira građansku perspektivu i glas onih koji se zalažu za funkcionalnu, pluralnu i evropsku državu.

Gdje su Bosanci?! 

Bošnjaci nisu isključivo vjerska zajednica, već politički narod s jasno artikulisanim stavovima o ustavnom poretku, funkcionisanju države i njenoj evropskoj i euroatlantskoj budućnosti. Uz puno uvažavanje uloge i dostojanstva vjerskih lidera, oni ne mogu i ne treba da zamjenjuju političke i građanske predstavnike, posebno kada se raspravlja o ustavnim modelima, institucijama, vladavini prava i međunarodnim garancijama.

Još problematičnije je gotovo potpuno odsustvo pitanja: gdje su Bosanci i Hercegovci kao građani? Gdje je glas onih koji svoj politički identitet ne svode isključivo na etničku ili vjersku pripadnost, nego insistiraju na jednakom građanstvu, vladavini prava i funkcionalnim institucijama? Izostavljanje građanskog glasa šalje poruku da građanska pozicija u Bosni i Hercegovini ne postoji ili nije relevantna, što jednostavno nije tačno.

Probosanske i građanske pozicije nisu kulturni ili identitetski refren. One podrazumijevaju vrlo konkretne principe: vladavinu prava, jednakost građana, zaštitu individualnih i kolektivnih prava kroz funkcionalne institucije, pluralizam, profesionalnu javnu upravu, te jasno strateško opredjeljenje prema Evropskoj uniji i NATO-u. Uključivanje tih glasova ne služi "balansu radi balansa", nego povećava kvalitet rasprave i smanjuje prostor za manipulaciju narativima.

Također je važno voditi računa o još nekoliko elemenata koji često određuju ton i dojam javnog događaja: ko dobije uvodnu riječ i ko zatvara panel, kako su formulirana moderatorska pitanja, kome se daju "velike teme" (vizija, ustavni koncepti), a ko je sveden na reakcije, te da li je program osmišljen tako da proizvodi lako "izrezive" poruke za medije, umjesto argumentovane razmjene. Sve to zajedno odlučuje da li je događaj dijalog ili okvir koji unaprijed sužava prostor jednoj strani.

Ovako se ne pomaže BiH

Vjerujem da bi širi i inkluzivniji sastav učesnika značajno obogatio buduće rasprave i dodatno osnažio poruku iskrene podrške Bosni i Hercegovini i njenom evropskom putu. Konkretno, korisno bi bilo uključiti i ustavne pravnike, akademsku zajednicu, predstavnike građanskih inicijativa, lokalne lidere i stručnjake za reforme i integracije, kako bi se bosanskohercegovačka realnost predstavila kao što jeste: složena, pluralna i politička, a ne reducirana na simboličke identitetske okvire.

Kada ti glasovi izostanu, publika ne dobije uravnoteženu raspravu, nego pojednostavljenu sliku Bosne i Hercegovine kao prostora u kojem postoje samo etničke i vjerske politike. Takav narativ ne pomaže ni Bosni i Hercegovini, ni onima koji iskreno žele njenu stabilnost i evropsku budućnost.

Ako je cilj ovakvih konferencija doprinos dijalogu i rješenjima, onda je nužno proširiti okvir i uključiti i građansku dimenziju bosanskohercegovačke politike. To ne bi oslabilo raspravu, naprotiv, učinilo bi je realnijom, ozbiljnijom i vjerodostojnijom.

Međutim, stekao se dojam da je format prije pogodovao afirmaciji unaprijed postavljenog narativa, nego otvorenoj i uravnoteženoj raspravi.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.