Gjenero: Put BiH ka EU mora postati nadstranački interes, čeka vas puno posla...

Nije fraza ono što je, objavljujući odluku o otvaranju pretpristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom (BiH), rekla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, naime da nakon otvaranja pregovora pred javnim vlastima u BiH stoji velik rad, teži i ozbiljniji od onog provedenog u nekoliko prethodnih mjeseci, kad je BiH ispunila minimalne standarde za otvaranje pregovora.

Piše: Davor Gjenero, za Radiosarajevo.ba*

Rad koji BiH politiku čeka morao bi biti višeslojan. Europska unija će vrednovati prije svega jedno – usklađivanje zakonodavnog okvira Vaše države s acquis communautaire, sa zajedničkom pravnom stečevinom Europskih zajednica.

Rokovi, rokovi...

Kad se govori o pregovorima, zapravo se zamagljuje stvaran karakter procesa koji je pred zemljom u pristupnom procesu. Nema govora o pregovorima, koji bi značili da se međusobno usklađuju europski acquis i pravna stečevina zemlje u pristupnom procesu, pregovori se svode samo na rokove u kojima se buduća članica mora posve prilagoditi na članstvo.

BiH se sada mora koncentrirati na stvaranje uvjeta za otvaranje međuvladine konferencije, kako bi pregovori zaista i počeli. Vrlo je dobro poznato što BiH mora ostvariti u tom procesu. Pitanje je samo, kako to napraviti.

Naime, iz hrvatskog iskustva se čini da je ključan preduvjet za uspjeh pregovaračkog procesa stvaranje političkog konsenzusa o važnosti tih pregovora, o tome da je pristupanje doista zajednički cilj svih relevantnih aktera u domaćoj parlamentarnoj areni.

Pretpostavka uspješnih pregovora je da oni ne budu dio unutarnje političkih sukoba, a da bi se to moglo provesti, u Hrvatskoj je bilo osnovano posebno tijelo, Nacionalni odbor za praćenje pregovora, koje je tokom cijelih pregovora vodila relevantna osoba iz opozicije, najprije bivši premijer Ivica Račan, a onda utjecajna liberalna političarka Vesna Pusić.

Pregovarački timovi su kombinirali stručnost, a osiguravali su i barem djelomičnu zastupljenost ljudi bliskih tadašnjoj opoziciji. Sve se to događalo u vrijeme kad je između HDZ-ovih vlasti i opozicije postojalo ozbiljno nepovjerenje, a upravo je pristupni proces doprinio smanjivanju tog nepovjerenja, ali i približavanju stavova ključnih stranaka koje spadaju u demokratsku političku arenu.

Kao što je ključno za otvaranje pregovora bilo usvajanje zakonskih odredbi vezanih uz djelovanje Fronteksa, tako će i za napredak u pregovorima biti ispunjavanje kriterija vezanih uz poglavlja 23 i 24, dakle pravosuđe i temeljna prava te pravda, sigurnost i sloboda. Te teme morale bi postati nadstranački interes u BiH, i samo to garantira brži napredak.

Građansko društvo u BiH na testu

BiH ima jako građansko društvo i akademsku zajednicu, što će u narednim godinama biti od velike važnosti, jer će upravo ta dva dijela društva ponijeti velik dio tereta pristupnog procesa. Morat će se ozbiljno raditi na usklađivanju zakonodavstva. To usklađivanje će proizvesti određene socijalne troškove, ali za njih će postojati sredstva iz kojih će BiH moći kompenzirati te troškove.

Pred Bosnom i Hercegovinom je razdoblje ozbiljnog rada, u kojem bi politička neslaganja trebala biti potisnuta, odnosno u kojem bi političari morali naučiti sklapati kompromise i fokusirati se na ključne interese.

Prilikom ispunjavanja kriterija za otvaranje pregovora pokazalo se da je i to moguće napraviti.

*Autor je ugledni politolog i politički analitičar iz Hrvatske

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba