Eldin Buljubašić: 'Odnosi BiH i država Kvinte: Sjedinjene Američke Države'

Države Kvinte koje čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Francuska i Sjedinjene Američke Države su ujedno države koje čine i većinu članica Vijeća za provedbu mira (PIC). Politički utjecaj SAD-a često je bio presudan na razvoj situacije u BiH od njenog međunarodnog priznanja do danas.

Piše: Eldin Buljubašić za IGES

Retrospektivnim pregledom, dinamika napretka BiH ka članstvu u Evropsku uniju i NATO ovisi o uključenosti američke diplomatije u situaciju u i oko Bosne i Hercegovine. Američki strateški interes, kako se često i javno ponavlja, jeste podrška suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine i njenom multietničkom karakteru te budućnosti u euroatlantskoj porodici država.

Države Kvinte koje čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Francuska i Sjedinjene Američke Države su ujedno države koje čine i većinu članica Vijeća za provedbu mira (PIC). Politički utjecaj SAD-a često je bio presudan na razvoj situacije u BiH od njenog međunarodnog priznanja do danas. Retrospektivnim pregledom, dinamika napretka BiH ka članstvu u Evropsku uniju i NATO ovisi o uključenosti američke diplomatije u situaciju u i oko Bosne i Hercegovine. Američki strateški interes, kako se često i javno ponavlja, jeste podrška suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine i njenom multietničkom karakteru te budućnosti u euroatlantskoj porodici država.

Društveni odnosi

Proces povezivanja između bosanskohercegovačkog naroda i Sjedinjenih Američkih Država započeo je još kroz emigracije stanovnika Bosne u “Novi svijet”.  Bosanci su intenzivnije počeli naseljavati SAD krajem XIX i početkom XX stoljeća. Samo u periodu od 1905. do 1908. godine navodi se broj od preko 11.000 iseljenika sa prostora BiH koji su započeli novi život u Americi. Zajednice iz BiH su u početku uglavnom naseljavale Chicago na obali jezera Michigan. Tokom vremena, osim Chicaga, nastanjivali su se i drugim mjestima kao što su Indiana, Pennsylvania i Montana.

Prema trenutnim procjenama, broj ljudi iz Bosne i Hercegovine koji živi na prostoru SAD-a je oko 350.000, a najveće zajednice su uglavnom u gradovima: St. Louis, Chicago, Atlanta, New York, Jacksonville, San Jose, Seattle, Phoenix i drugi.

Politički odnosi

Odnosi između BiH i SAD-a su prijateljski i stabilni, dok situacija u samoj Bosni i Hercegovini, na Balkanu, pa i na širem prostoru Evrope, diktira njihovu dinamiku. Sjedinjene Države su za Bosnu i Hercegovinu najvažniji strateški partner, posebno imajući u vidu da je nakon pasivnog odnosa Evrope prema BiH tokom agresije, od ključnog značaja bilo uključivanje Sjedinjenih Država kako bi se okončao rat i potpisali, prvo Washingtonski a onda i Dejtonski sporazum. Nepromjenjivost strateške politike SAD-a prema BiH u posljednjih 30-ak godina testirano je i promjenom nekoliko administracija u Washingtonu, gdje je Bijela kuća ostala konstantno privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu, održavajući mir i stabilnost u vrlo izazovnom geopolitičkom prostoru Balkana.

George H. W. Bush

Administracija George H. W. Busha zatekla se na vlasti u vremenu disolucije bivše Jugoslavije. Bosna i Hercegovina nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti 01.03.1992. godine otpočela je proces uspostavljanja diplomatskih odnosa sa drugim državama i međunarodnim organizacijama. Sjedinjene Države su priznale BiH 08.04.1992. godine dok je prvi ambassador SAD-a u BiH bio Victor Jackovich počevši sa službom 23.06.1993. godine. Na drugoj strani prvi ambasador BiH u Washingtonu DC bio je Sven Alakalaj koji je stupio na dužnost 23. juna 1994. godine ostavši ambasador do 2000. godine. Ponovni mandat ambasadora BiH u SAD-u dobio je 2023. godine.

Kako se BiH našla pod agresijom tadašnje SR Jugoslavije a grad Sarajevo pod stravičnom opsadom i granatiranjem, sjedište američke ambasade je u to vrijeme bilo u Beču. Preseljenje ambasade SAD-a u Sarajevo desilo se tek 04.07.1994. godine.

Prvu godinu nezavisnosti BiH Amerika je bila u predizbornoj predsjedničkoj kampanji, tako da se nije osjetilo intenzivnije uključivanje u rješavanje situacije u BiH. Prema tadašnjem američkom gledištu BiH je označena kao “problem Evrope” kojeg je trebala Evropa rješavati. Državni sekretar SAD-a James A. Baker III naglašavao je da učešće SAD-a sukobu neće prelaziti humanitarnu pomoć dok je za ozbiljnije djelovanje potrebna široka potpora i angažman međunarodne zajednice. Međutim, BiH je bila itekako važna vanjskopolitička tema predsjedničkih izbora.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.