Mini-feljton | Đenan Galešić: Monarhistička Jugoslavija - Početak otimačine za Bosnu (II)
U prvom nastavku ovog mini-feljtona ukazano je na širi historijski i ideološki okvir unutar kojeg se razvijalo političko pitanje Bosne i Hercegovine – između projekata podjele i tradicije zajedničkog života koju smo nazvali "bosanskom filozofijom života". U nastavku feljtona fokus se pomjera na konkretne političke modele i ideologije koje su tokom 20. stoljeća nastojale oblikovati sudbinu ove zemlje.
Jedan od prvih takvih političkih okvira bila je monarhistička Jugoslavija, čiji je centralistički i unitaristički koncept već u startu otvorio duboke političke sukobe. Upravo u tom kontekstu postavlja se pitanje položaja Bosne i Hercegovine, ali i odnosa političkih snaga koje su nastojale definisati njen status, teritoriju i političku budućnost.
Piše: mr. Đenan Galešić, za portal Radiosarajevo.ba
Europa sve više bruji o dijamantu koji nastupa u Premijer ligi BiH: Već ga upoređuju sa Džekom
U vrijeme monarhističke Jugoslavije ili stare Jugoslavije ili prve Jugoslavije, vjerski i nacionalni elementi obilježavali su platforme gotovo svih političkih partija koje su djelovale u Bosni i Hercegovini i predstavljali su njihovu najznačajniju karakteristiku.
Uspostava centralističke države u višenarodnoj jugoslavenskoj zajednici, promovisanje nacionalnog unitarizma zasnovanog na stavu o postojanju jednog naroda, ali podijeljenog na tri plemena Srbe, Hrvate i Slovence, zatim ukidanje pokrajinskih političkih, privrednih i historijskih individualiteta, bili su glavni uzrok otvaranje krize oko državnog uređenja Kraljevine SHS.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Prvi udar na BiH
Ta kriza i politička borba imala je svoje krajnosti, gdje su se na jednoj strani bile snage koje su nastojale održati srbijansku hegemoniju i održati centralističko i unitarističko uređenje, a na drugoj strani bile su snage koje su nastojale ublažiti ili slomiti srbijansku hegemoniju i reorganizovati državu na federalističkim principima. U rovitim periodima rasplamsale političke propagande takav je pristup rezultirao bujanjem i eskalacijom međuetničkih, tj. međuvjerskih tenzija, rastu šovinizma i nacionalne (međuvjerske) netrpeljivosti.
U političkom životu Kraljevine SHS stalno je bilo prisutno pitanje čija je Bosna i Hercegovina, hrvatska ili srpska. Borba oko ovog pitanja i zaoštravanje došli su do punog izražaja nakon izbora 1923. godine kada je HRSS preuzela primat hrvatskog stranačkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini, što joj je otvorilo prostor da hrvatsko pitanje postavi kao problem svih Hrvata u državi, pa i bosanskohercegovačkih.
Međutim, Bosna i Hercegovina je spadala i u srbijanskih interesa i u njihovim istupima oko ovog pitanja nije bilo pogađanja i diskusije. Pitanje Bosne i Hercegovine za srbijanske političare, ali i političare Srbe iz Bosne i Hercegovine bilo je definitivno riješeno ulaskom srbijanske vojske na bosanskohercegovački teritorij, čime je, po njihovim projekcijama, ona zauvijek spojena sa Srbijom i tako će i ostati "milom ili silom".
Odnos političkih snaga u prvih deset godina egzistiranja Kraljevine SHS, njihov permanentan sukob, nepomirljiva stajališta, nedostatak tolerantnosti i političke kulture doveo je do kraha političkog sistema i, kako se ispostavilo, do kraljeve diktature.
Ovdje treba naglasiti da u periodu Kraljevine SHS, Bosna i Hercegovina, osim teritorijalne cjelovitosti, nije imala drugih obilježja državnosti, a uvođenjem diktature i formiranjem banovina, bosanskohercegovački istorijski državni teritorij našao se podijeljen u 4 banovine (Vrbasku, Drinsku, Primorsku i Zetsku), čime je ona izgubila teritorijalnu kompaktnost. To je bio prvi udar na Bosnu i Hercegovinu.
Drugi udar na Bosnu i Hercegovinu dešava se 1939. godine, kada pregovaraju Dragiša Cvetković i Vlatko Maček oko rješenja hrvatskog pitanja u Kraljevini Jugoslaviji. Na startu tih pregovora bilo je jasno da će najteže biti sa usaglašavanjem stavova po pitanju Bosne i Hercegovine. U avgustu 1939. godine, potpisan je sporazum Cvetković-Maček, koji je predviđao formiranje Banovine Hrvatske, u čiji je sastav ušlo 13 bosanskohercegovačkih srezova, čime je Bosna i Hercegovina praktično podijeljena. Preostali dijelovi Bosne i Hercegovine trebali su biti uključeni u srpsku upravnu jedinicu, srpsku banovinu, koja se trebala formirati pod nazivom "Srpske zemlje".
Mini-feljton | Đenan Galešić: Bosanska filozofija života (I)
Sporazum Cvetković-Maček
Valja naglasiti da je podjela Bosne i Hercegovine sporazumom Cvetković-Maček bila rezultat srpsko-hrvatske nagodbe i usklađivanja zahtjeva dvije strane. Ovim sporazumom se eklatantno osporava bosanskohercegovačka državnost i zasebnost, kao i muslimanska narodnost, pa se shodno tome ne priznaju i potpuno zanemaruju i ignorišu njihovi posebni interesi i njihova domovina.
Sva dalja dešavanja, planovi i politička prestruktuiranja osujećena su napadom Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske na Jugoslaviju, 06.04.1941. godine. Jugoslavija je za 12 dana potpuno okupirana i razdijeljena, a na njenom teritoriju uvedeni su okupacijski režimi. Njemačke trupe ušle su u Sarajevo 15.04., a u Mostar 16.04.1941. godine.
Dopustite mi da kratko rezimiram i povučem izvjesne paralele između monarhističkog perioda i tadašnjeg političkog organizovanja i današnjeg stanja:
Političko djelovanje i organizovanje u periodu monarhističke Jugoslavije, kao i danas, zasnivalo se na nacionalnom i religijskom kriteriju, tj. na vjerskoj različitosti bosanskohercegovačkih ljudi, pri čemu je vremenom prvi komšija ukoliko na drugačiji način moli jednog Boga, postajao "mrski neprijatelj". Malograđanska, tijesna, sitnointeresedžijska, konzervativna, kampanilistička svijest i djelovanje, kako političkih struktura stare Jugoslavije, tako i pripadajućeg religijskog djelovanja tumača religije koji su podupirali razdvajanje istorijski jedinstvenog bosanskohercegovačkog naroda na strogo tri konfrontirane komponente, koji su uništavali "bosansku filozofiju života", koji su sa političkim vodećim partijama vazda bili i ostali korelati, to ni u monarhističkoj Jugoslaviji, ni danas, još uvijek ne predstavlja ništa drugo nego opaku, bijednu, zaostalu, nekulturnu i vulgarnu negaciju istine.
(Sutra: Ustaše i NDH o BiH)
Napomena: Knjiga "Profili neprijatelja Bosne i Hercegovine (sinteza 20. vijeka) – Bakamlučki eseji o ratu i miru" dostupna u knjižarama "Svjetost Commerce" u Sarajevu i Mostaru, te knjižari "Mutevelić" u Mostaru).
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
O autoru
Đenan Galešić (Mostar, 1972.), studirao je i diplomirao na Pravnom fakultetu, te magistrirao historiju na FHN, Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Polje njegovih akademskih zanimanja i posvećenosti su: historija Bosne i Hercegovine (sa naglaskom na njen pluralni religijski identitet), procesi osvješćivanja naroda zapadnog Balkana u nacijskom smislu, odnos religijskih naslijeđa prema razvoju nacionalnih ideologija na zapadnom Balkanu, te svi oblici postojanja bosanskohercegovačke države u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, sa posebnim akcentom na razobličavenje i razotkrivanje onih aspiracijskih ideologija iz bosanskog susjedstva koje su baza i temelj nastanka pokreta i njihovih nosilaca, kojima su bosanskohercegovačka država i bosanskohercegovački narod, te njegovo vjekovno pluralno postojanje, glavna smetnja u ostvarenju ciljeva: nacijskog homogenog i „čistog“ jedinstva, te cijepanje i prisvajanje bosanskohercegovačke historijske državne teritorije.
Galešić je od 1993. godine profesionalno angažovan u obavještajno-sigurnosnom sistemu Bosne i Hercegovine. Oženjen je i otac dva sina. Živi i radi u Mostaru.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.