Obratite pažnju na starije ukućane: Ovo su znakovi koji mogu ukazivati na probleme sa demencijom

Ove godine 21. septembra, obilježava se dvanaesti po redu Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tokom svih tih godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije, kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.

Ovogodišnji slogan kampanje je Nikada prerano, nikada prekasno, čime se nastoji osvijestiti kako javno-zdravstvene i informacijske kampanje o rizičnim faktorima vezanima uz demencije te načini redukcije istih, mogu pomoći odgoditi početak demencije, ali djelovati i preventivno, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Demencija predstavlja skupni naziv za progresivni neurodegenerativni sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i emocije osobe. Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija. U 75 posto slučajeva demencije ostaju neprepoznate i nedijagnosticirane.

Neki od ranih znakova demencije su:

Nedavni gubitak pamćenja - posebno se odnosi na kratkotrajno pamćenje, pri čemu se zaboravljaju nedavni razgovori ili događaji, dok uspomene iz prošlosti ostaju netaknute. Zabrinjavajuće je ako se takvi gubici pamćenja događaju često.

Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka - ako se osoba ne može sjetiti kako obaviti uobičajene zadatke, poput vožnje automobila ili kuhanja, to može biti znak ozbiljnijeg problema.

Poteškoće u komunikaciji - teškoće u pronalaženju pravih riječi i zamjena pogrešnim izrazima mogu ukazivati na problem.

Dezorijentiranost u vremenu i prostoru - gubitak orijentacije u poznatim okruženjima, poput trgovačkih centara, može biti znak rane demencije.

Oslabljena prosudba - demencija može utjecati na prosudbu, što rezultira lakim pristajanjem na sumnjive ponude ili donošenjem loših odluka.

Problemi s računanjem - teškoće u izračunavanju brojeva, posebno kod osoba koje su u tome bile vješte, mogu ukazivati na problem.

Zagubljene stvari -često gubljenje stvari i njihovo ostavljanje na neprikladnim mjestima može biti znak demencije.

Promjene raspoloženja i ponašanja – primjetne promjene raspoloženja, od smirenosti do iznenadnog plača ili trajnija promjena stanja, poput depresije, mogu biti indikativne.

Promjene osobnosti - osoba s demencijom može postati sumnjičava, strašljiva ili društveno neprikladna, što nije bilo karakteristično za nju ranije.

Gubitak inicijative - osoba može postati pasivna, zanemariti kućne poslove i povući se iz društvenih aktivnosti zbog gubitka samopouzdanja, donosi HZJZ.

Ono što valja naglasiti je kako trenutno u svijetu živi 55 miliona osoba koje boluju od neke vrste demencije. Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest (ADI, 2023) procjenjuje kako će ta brojka narasti na strmoglavih 139 miliona osoba do 2050. godine, piše Živim.hr.

Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju. Demencija je trenutno na globalnoj razini sedmi po redu uzrok smrti, dok se u nekim zemljama popela na samo prvo mjesto! S druge strane, procjenjuje se da se 40 posto slučajeva demencije moglo odgoditi na određen period ili pak prevenirati!