Jaja treba jesti češće: Odlična za mišiće, oči, imunitet i mršavljenje

Teško je pronaći namirnicu koja ima kulinarsku fleksibilnost kao jaje. Ono se može pripremati na različite načine, a nezaobilazan je dodatak različitih tijesta, tjestenina, krema za kolače i torte. U stotinu grama jaja nalazi se oko 150 kalorija, pa ga ovisno o obradi možemo nazvati dijetalnom namirnicom.

Najmanje kalorija unijet ćemo u organizam ako jaje jedemo kuhano iz ljuske ili poširamo u vodi, a brojke će se značajno povećati ako ga pečemo u ulju te miješamo s drugim kaloričnim namirnicama poput slanine i sira. Dvije trećine jaja zauzima niskokalorični bjelanjak (otprilike 50 kalorija na stotinu grama), dok je žumanjak primarni izvor masti (oko 350 kalorija na 100 grama).

Jaje je odličan izvor bjelančevina – u stotinu grama nalazi se oko 13 posto ove važne tvari koja gradi cijelo tjelesno tkivo, te je neophodna za izgradnju mišića. Ujedno, riječ je o jedinoj prirodnoj namirnici koja kuhanjem u ljusci zadržava svu hranjivu vrijednost. Uz to odličan je izvor fosfora, selena, pantotenske kiselin te te vitamina A, B12 i D.

Sadrži i željezo, cink, kalij i vitamin E. Ne treba bacati čak ni ljusku – ona je izvor kalcija i magnezija koja će biti osobito korisna kao gnojivo za zemlju. Smrvite ljusku jajeta do sitnih komadića i njima "nahranite" svoj vrt.

U jednom velikom jaju nalazi se više od 200 miligrama holesterola što je velika količina. Iako je ovaj podatak desetljećima korišten kako bi se propagirala njegova štetnost za ljudsko zdravlje, mnogobrojne studije pokazale su da holesterol iz jaja nema negativan utjecaj na holesterol u krvi čovjeka. Štoviše, pokazalo se da redovita konzumacija žumanjaka povisuje HDL ili dobar holesterol, dok su visine LDL ili lošeg holesterola bile svedene na dopuštene granice.

Jedno do dva jaja dnevno mogu pomoći u borbi protiv infekcija. Jaja su jako dobar izvor selena, minerala koji je neophodan za pravilno funkcioniranje imunog sistema i regulaciju nivoa hormona štitne žlijezde.

Esencijalne aminokiseline koje pronalazimo u sastavu jaja direktno utječu na mentalno zdravlje. One regulira proizvodnju i oslobađanje serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje, smirenost i opuštenost.

Najbolji izvor vitamina D su sunčevi zraci i neke namirnice, među kojima su i jaja. Vitamin D je neophodan za pravilan rast i razvoj zuba i kostiju. Potiče apsorpciju kalcijuma koji je neophodan za pravilno funkcioniranje srca, digestivnog sistema i metabolizma.

Jaja su odličan izbor za doručak jer brzo stvaraju osjećaj sitosti. Regulirat će apetit, ublažiti žudnju za grickalicama i smanjiti vjerovatnoću od prejedanja kasnije u toku dana. Istraživanja su pokazala da osobe koje doručkuju jaja unose manji broj kalorija tokom dana.

Ne treba zaboraviti i da su jaja bogata antioksidansom luteinom koji sprečava makularnu degeneraciju oka, te štite ovaj organ od preranog gubitka vida.