Dosadio vam je nered u domu: Stručnjaci otkrivaju kako da se motivišete za čišćenje

Nered u stanu, sudovi u sudoperu i prepuna korpa za veš česta su stvarnost mnogih ljudi, ali ono što najviše sputava jeste osjećaj da se jednostavno ne zna odakle početi.

Umjesto da krenu s čišćenjem, mnogi posegnu za telefonom, a kratka pauza lako se pretvori u besciljno gledanje sadržaja koji, umjesto motivacije, često izazove dodatni osjećaj krivnje i iscrpljenosti.

Stručnjaci ističu da čišćenje nije samo fizički posao, već i mentalno i emocionalno opterećenje. Terapeutkinja Meredith Beardmore objašnjava da svaka odluka tokom čišćenja, zadržati ili baciti, uraditi sada ili kasnije, nosi malu kognitivnu težinu. Kada se te sitne odluke nagomilaju, mozak nered doživljava kao haos, što pokreće stres i dodatno otežava da se započne s bilo kakvim zadatkom.

Savjetnici dodaju da ponekad problem uopće nije u čišćenju, već u dubljim emocijama koje su s njim povezane. Prema riječima savjetnice Abbey Sangmeister, potreba za stalnim pospremanjem može biti povezana s osjećajem kontrole, lične vrijednosti ili nerazriješenim iskustvima iz prošlosti. Kada se te emocije aktiviraju, i najmanji kućni poslovi mogu djelovati preteško i preopterećujuće.

Jedan od savjeta za lakši pristup čišćenju jeste promjena perspektive. Umjesto da se doživljava kao još jedna obaveza, stručnjaci preporučuju da se čišćenje posmatra kao oblik brige o sebi. Također, važno je postaviti realna očekivanja, dom ne mora biti savršen. Razlika između "prljavog" i "neurednog" je značajna, a čak i pet do deset minuta pospremanja može donijeti vidljivu promjenu i osjećaj postignuća.

Kako bi čišćenje postalo manje stresno, preporučuje se razbijanje zadataka na manje cjeline i uvođenje malih prečica koje štede vrijeme. Stručnjaci savjetuju i da se ovaj proces učini ugodnijim uz muziku, podcast ili audio-knjigu, kako bi se stvorila pozitivna veza s čišćenjem. Na taj način, pospremanje doma može postati kratka, korisna pauza u danu, a ne izvor dodatnog stresa.