Alarmantna otkrića istraživanja: Ovaj metal je za srce opasniji i od pušenja, milioni godišnje umiru

Trovanje olovom nosi puno veće posljedice po globalno zdravlje nego što se ranije mislilo. Smatra se da potencijalno pridoni više od pet miliona smrti godišnje i predstavlja sličnu prijetnju onečišćenju zraka, pokazalo je istraživanje.

Istraživanje, opisano kao "poziv na buđenje", također procjenjuje da izloženost toksičnom metalu maloj djeci u zemljama u razvoju smanjuje IQ u prosjeku za oko šest bodova.

Pokazalo se da onečišćenje olovom uzrokuje niz ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u vezi s bolestima srca i razvojem mozga male djece, što je rezultiralo zabranom olovnog benzina u cijelom svijetu.

Ipak, ljudi još uvijek mogu biti izloženi snažnom neurotoksinu putem hrane, tla, posuđa, gnojiva, kozmetike, olovnih akumulatora automobila i drugih izvora.

Prva procjena uticaja

Dvojica ekonomista Svjetske banke, koji su autori istraživanja objavljenog u časopisu Lancet Planetary Health, rekli su da je to prva procjena uticaja izloženosti olovu na smrtnost od srčanih bolesti i gubitak IQ-a kod djece u bogatim zemljama i zemljama u razvoju.

Glavni autor Bjorn Larsen rekao je da kada su prvi put vidjeli brojku koju je izračunao njihov model, nisu se čak "usudili ni šapnuti broj" jer je bio "enorman".​

Njihov model procjenjuje da je 5,5 miliona odraslih umrlo od bolesti srca u 2019. godini zbog izloženosti olovu, i to 90 posto njih u zemljama s niskim i srednjim prihodima. To je šest puta više od prethodne procjene i predstavlja oko 30 posto svih smrti od kardiovaskularnih bolesti što je vodeći uzrok smrti u svijetu.

"To bi značilo da je izloženost olovu veći uzrok bolesti srca nego pušenje ili holesterol", rekao je Larsen.

Trošak od šest milijardi dolara

Istraživanje je također procijenilo da su djeca mlađa od pet godina izgubila kumulativno 765 miliona IQ bodova zbog trovanja olovom na globalnom nivou u 2019. godini, pri čemu je 95 posto tih gubitaka došlo u zemljama u razvoju.

Taj je broj gotovo 80 posto veći od prethodne procjene. Istraživači Svjetske banke procjenjuju da je ekonomski trošak izloženosti olovu iznosio 6 milijardi dolara (10,65 milijardi KM) u 2019. godine, čemu je ekvivalent sedam posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Za analizu su istraživači koristili procjene nivoa olova u krvi u 183 zemlje preuzete iz značajnog istraživanja o globalnom teretu bolesti iz 2019. godine.

"Prijašnja istraživanja mjerila su samo učinak olova na srčane bolesti kada se radilo o povišenju krvnog pritiska, ali novo istraživanje proučavalo je brojne druge načine na koje olovo utiče na srce, poput stvrdnjavanja arterija koje mogu dovesti do moždanog udara, što rezultuje većim brojevima", rekao je Larsen.

Sumnja u svjetsku primjenu

Roy Harrison, stručnjak za zagađenje zraka i zdravlje na Univerzitetu Birmingham u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je ona "zanimljiva, ali podložna mnogim nesigurnostima".​

Na primjer, odnos između olova u krvi i srčanih bolesti temelji se na istraživanju u Sjedinjenim Američkim Državama, a hoće li se ti nalazi moći primijeniti u cijelom svijetu "velika je sumnja".

Harrison je također istaknuo da je model koristio procjene, a ne testove olova u krvi u mnogim zemljama u razvoju. Kad bi se rezultati potvrdili, "bili bi od velike važnosti za javno zdravlje, ali trenutno je to jednostavno zanimljiva hipoteza", rekao je.

Metalni lonci i tave

Richard Fuller, predsjednik nevladine organizacije Pure Earth, rekao je da kada su istraživanja u zemljama u razvoju testirala olovo u krvi, uglavnom su pronašla veće nivoe od procijenjenih u novom istraživanju. To znači da bi "uticaj olova mogao biti gori nego što izvještaj opisuje", rekao je, nazvavši to "pozivom na buđenje".

Larsen je rekao da smo "još uvijek u mraku" kada je riječ o razumijevanju koliko različiti izvori olova doprinose kontaminaciji krvi.​ Fuller je rekao da je dio ovog "dijela slagalice koji nedostaje" otkriven u izvještaju Pure Earth objavljenom prošle godine, u kojem je analizirano 5 hiljada uzoraka robe široke potrošnje i hrane u 25 zemalja u razvoju.

Utvrdio je visoke stope kontaminacije olovom u metalnim loncima i tavama, keramičkom posuđu, boji, kozmetici i igračkama.​ "To je razlog zašto siromašnije zemlje imaju toliko trovanja olovom", rekao je Fuller te dodao: "Truju ih predmeti u kuhinji".