Da li je šetnja nakon obroka dobra navika ili može imati negativne posljedice?

Mnogi su barem jednom čuli savjet da nakon obroka treba prošetati kako bi se hrana lakše svarila. S druge strane, postoje i tvrdnje da bi se poslije jela trebalo odmarati i izbjegavati fizičku aktivnost. Pa šta zapravo kaže nauka – da li je kratka šetnja nakon obroka korisna ili može imati negativne posljedice?

Nakon jela organizam započinje intenzivan proces probave. Želudac i crijeva razgrađuju hranu, dok se povećava dotok krvi prema probavnom sistemu kako bi se hranjive tvari što efikasnije apsorbovale. Upravo zbog toga mnogi ljudi osjećaju blagu pospanost ili manjak energije nakon obilnijeg obroka. Ipak, stručnjaci ističu da lagana fizička aktivnost, poput šetnje umjerenim tempom, uglavnom ne ometa ove procese.

Prema stručnjacima iz Cleveland Clinic, kratka šetnja od 10 do 15 minuta nakon jela može imati nekoliko zdravstvenih koristi. Prije svega, može pomoći da se hrana brže kreće kroz probavni sistem, čime se kod nekih ljudi smanjuju osjećaj težine, nadutost i zatvor. Osim toga, hodanje podstiče prirodne pokrete crijeva, što može doprinijeti zdravijoj probavi.

Jedna od najznačajnijih prednosti lagane šetnje odnosi se na regulaciju nivoa šećera u krvi. Istraživanja objavljena putem PubMed pokazala su da čak i nekoliko minuta hodanja nakon obroka može ublažiti nagli porast glukoze u krvi. Tokom šetnje mišići koriste dio glukoze kao izvor energije, zbog čega nivo šećera raste sporije nego kada ostanemo sjediti.

Ova navika može biti posebno korisna za osobe koje imaju Dijabetes tipa 2 ili inzulinsku rezistenciju, ali stručnjaci naglašavaju da koristi mogu imati i zdrave osobe. Stabilniji nivo šećera u krvi često znači i manji osjećaj umora nakon obroka te manje oscilacije energije tokom dana.

Međutim, važno je razlikovati laganu šetnju od intenzivnog treninga. Trčanje, dizanje tegova ili zahtjevne fizičke aktivnosti neposredno nakon obilnog obroka mogu izazvati nelagodu, grčeve, mučninu ili refluks, jer tijelo istovremeno pokušava usmjeriti krv i prema mišićima i prema probavnom sistemu. Stručnjaci preporučuju da se sa intenzivnijim vježbanjem sačeka najmanje jedan do dva sata nakon većeg obroka.

Vrijeme i intenzitet šetnje također imaju značaj. Dovoljno je desetak minuta laganog hoda, bez ubrzanog tempa ili napora. Cilj nije sagorjeti veliki broj kalorija, već potaknuti prirodne procese u organizmu i izbjeći dugotrajno sjedenje odmah nakon jela.

Naučni dokazi pokazuju da lagana šetnja nakon obroka može imati pozitivan učinak na probavu, regulaciju šećera u krvi i opće zdravlje. Za većinu zdravih ljudi riječ je o jednostavnoj navici koja može donijeti više koristi nego odmora na kauču odmah nakon jela. Ipak, intenzivnije fizičke aktivnosti najbolje je ostaviti za kasnije, kada organizam završi najveći dio probavnog procesa.