Vratili smo kazaljke sat unazad, ali zašto? Ovo je objašnjenje

Posljednje nedelje oktobra je počelo i zimsko računanje vremena. Dakle, kazaljku smo vratili jedan sat unazad u tri sata ujutru, ali zašto to zapravo radimo?

Zimsko računanje vremena počelo je u noći sa subote, 29. oktobra, na nedjelju, 30. oktobra, kada su se kazaljke pomjerile sat vremena unazad.

Ljetno računanje vremena svake godine završava se 30. oktobra u tri sata ujutro, kada se pomjeranjem za jedan sat unazad vrijeme računa kao dva sata.

Zimsko računanje vremena završava se posljednjeg vikenda u martu, kada pomjeranjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.

Europski parlament podržao je još u martu 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na visini EU-a ukida polugodišnje pomeranje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnjeg ili zimskog računanja vremena. Ali to pitanje je ostalo u Savjetu EU, pa će se i 2022. nastaviti kao i ranije – kazaljke se pomijeraju za jedan sat unazad sa subote na nedelju.

Čini se da u okolnostima nedavnih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor zemalja članica EU po ovom pitanju nije prioritet.

Istraživanja pokazuju da se zbog pomjeranja sata ljudi uglavnom osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju se umorno. Djeca i stariji su najviše pogođeni.

U poljoprivredi, promjena sata negativno utiče na prinose usjeva i dobrobit životinja i remeti bioritam stoke, što, na primjer, utiče na mužu krava. Od geografskog položaja zemlje zavisi da li će izabrati stalno ljetno ili zimsko računanje vremena.

Na primjer, kada bi sve zemlje iz srednjoevropske vremenske zone usvojile stalno ljetno računanje vremena, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj sunce ne bi izlazilo do sredine jutra zimi, a u sjeverozapadnoj Španiji oko 10 sati.

U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi ljeti izlazilo u tri sata ujutru na istoku Poljske.

Kako je počelo?

Političar Benjamin Franklin je 1784. godine prvi došao na ideju pomjeranja vremena. On je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije. Nije bio jedini koji je tako razmišljao.

George Vernon Hudson, novozelanski entomolog i astronom, je 1895. predložio da se kazaljke pomjeraju čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao da sakuplja insekte. Tako je razmišljao i Britanac William Wilet, graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. Mislio je da bi pomjeranje kazaljke unaprijed omogućio ljudima da više vremena provode u prirodi.

Ideja je realizovana

Tako je tokom Prvog svjetskog rata njegova ideja realizovana. Razlog je bila ušteda energetskih resursa tokom ratovanja.

U Evropi je to prvo uradila Njemačka, a zatim i Velika Britanija, Rusija i Sjedinjene Američke Države, podsjeća B92.