Turska odustaje od zahtjeva za strožijim pravilima o pripremi kebaba u Europskoj uniji

Turska je odustala od namjere da primora restorane u Europskoj uniji koji prodaju kebab da se pridržavaju strogog načina pripreme tog jela.

Da je pokušaj uvođenja certifikata o "garanciji tradicionalnog specijaliteta" bio uspješan, bilo bi jasno određeno koji sastojci smiju da se nađu u kebabu.

Njemački ugostitelji koji ga prave bili bi posebno pogođeni, jer je tokom prethodnih decenija u toj zemlji doner postao vrlo popularan i danas se razlikuje od originala iz Turske.

Turske vlasti su isticale da bi doner trebalo da se smatra nacionalnim jelom, koje se proširilo po Europi zahvaljujući turskim imigrantima. Ali, njemački zvaničnici uzvraćaju argumentom da je kebab postao dio nacionalne kuhinje i u toj zemlji.

Tradicionalni način pečenja mesa na uspravno postavljenom ražnju potiče iz 16. stoljeća, navode iz Međunarodne federacije proizvođača donera (Udofed) sa sjedištem u Turskoj. I samo ime doner je nastalo zahvaljujući tehnici spremanja.

Turska je zahtjevala od Europske unije da uvede jasna pravila:

• koristi se juneće meso koje nije starije od 16 mjeseci, jagnjeta starijeg od šest mjeseci ili pileći karabatak i bijelo meso;
• teletina i ćuretina bi trebalo da se zabrani;
• meso mora bude debljine tri do pet milimetara;
• vrsta noža koji se koristi za sječenje i marinade koje se koriste bi također bili jasno određeni.

Njemačka varijanta kebaba uglavnom sadrži teletinu u tankom hljebu, u koji se stavlja crveni kupus, kiseli krastavac, crveni luk i sosevi, što bi moglo da se smatra pripremom turkog klasika na europski način.

Udruženje turskih proizvođača nije konsultovalo kolege iz Njmačke, zbog čega nisu dobili podršku vlasti u Berlinu. Prijedlog iz Turske su u njemačkom Ministarstvu poljoprivrede primili sa "blagom zapanjenošću", rekli su za BBC.

"Svako treba da odluči kakav će se doner jesti u njegovoj zemlji i nema potrebe za smjernicama iz Ankare", kazao je Cem Özdemir, bivši ministar i iskusni njemački političar turskog porijekla.

„Doner pripada Nemačkoj", tvrdio je on.

Da je prošla ponuda Udofeda, europska industrija kojom dominira turska dijaspora bila bi pogođena. Samo u Njemačkoj ima više od 1,5 miliona turskih državljana i skoro isto toliko turskog porijekla.

Oko 60.000 ljudi je zaposleno u industriji koja dnevno proizvodi oko 400 tona kebaba, prema podacima Udruženja proizvođača turskih donera u Europi (ATDID). Godišnja prodaja kebaba generiše oko 3,5 milijardi eura širom Europe, od čega 2,4 milijarde eura samo u Nemačkoj, navodi se.

Turska federacija je obavijestila Europsku komisiju da je povukla ponudu 23. septembra. Njena prijava je naišla na veliki broj prigovora, te je pokušaj pronalaženja kompromisa ostao bezuspješan.