Pogledajte čudovište koje se "bori" protiv medvjeda u Japanu

S jarkim crvenim očima, urlicima od kojih se lede kosti i oštrim očnjacima, životinje se razbježe u trenu kad ugledaju ovu zvijer. Ali ovo nije običan vuk - pa čak ni pravi vuk. Riječ je o robotu...

Izvorno osmišljen kako bi držao divlje životinje podalje od farmi, vlasti Japana sada koriste ovog mehaničkog vuka kako bi spriječile medvjede da uđu u urbana područja i napadnu ljude.

Prvi put je korišten u gradu Takikawa u jesen 2020, prema Motohiru Miyasakiju, predsjedniku proizvođača vukova Wolf Kamuy. Od tada, sve više i više lokalnih vlasti naručuje - Čudovišnog vuka.

Broj napada medvjeda u Japanu raste alarmantnom brzinom, kažu vlasti. Stručnjaci kažu da je glavni razlog to što ljudi, posebice mladi, napuštaju ruralna poljoprivredna sela. Mnogi od njih su migrirali u velike gradove, ispraznivši sela ili gradove koji su se već smanjivali zbog starenja stanovništva.

"Sve više i više nestaju ruralna poljoprivredna zemljišta u podnožju koja su nekada bila tampon zona između medvjeda i ljudi", rekao je za BBC Shinsuke Koike, profesor na Univerzitetu za poljoprivredu i tehnologiju u Tokiju gdje je centar za istraživanje medvjeda, bioraznolikosti i šumskih ekosistema.

Kao rezultat toga, mladi medvjedi su se tijekom decenija preselili u napuštena područja i žive sve bliže gradovima, navikavajući se na jaka svjetla i glasne zvukove. Pritom se sve manje plaše ljudi.

Divlji smeđi medvjedi nalaze se u najsjevernijem području Hokkaida. Tokom proteklih šest decenija na Hokkaidu je bilo više od 150 napada medvjeda. Najmanje četiri osobe su poginule, a 10 ih je ozlijeđeno u 2021. godini – jednoj od najsmrtonosnijih godina u povijesti.

Azijski crni medvjedi nastanjuju ostatak Japana. Prepoznaju se po krem ​​oznaci polumjeseca na prsima i manje su agresivni, ali ne i manje opasni. Populacija medvjeda u Japanu također raste u vrijeme kada ljudska populacija u Japanu stari i smanjuje se. Vladini podaci procjenjuju da u regiji Hokkaido ima oko 12.000 smeđih medvjeda, dok neki stručnjaci procjenjuju da populacija azijskih crnih medvjeda iznosi oko 10.000.

Opažanja i incidenti s medvjedima obično se događaju oko aprila kada se probude iz hibernacije u potrazi za hranom, a zatim ponovno u septembru i oktobru kada jedu kako bi pohranili masnoću za zimske mjesece. Situacija je pogoršana i smanjenim prinosima žira - najvećeg izvora hrane za medvjede - dijelom i zbog klimatskih promjena. Žetva žira obično se pridržava ciklusa rasta i pada. Jesen s iznimnom žetvom može značiti lošu sljedeću godinu, a loša godina može biti još gora kada jake oluje - sada češće zbog klimatskih promjena - unište usjeve.

Globalno zatopljenje može utjecati na hrastovo drveće i na druge načine. Studija iz 2015. pokazala je da toplije vrijeme može dovesti do manjih usjeva žira ometanjem oprašivanja. Hrastovi obično cvjetaju u isto vrijeme, što omogućuje uspješnije unakrsno oprašivanje. Ali toplije proljetne sezone - rezultat globalnog zatopljenja - produžuju razdoblje cvatnje i uzrokuju da hrastovi cvjetaju na manje sinkroniziran način. To može smanjiti žetvu žira u jesen za oko 20 posto, tvrdi Tim Sparks, profesor na Univerzitetu Coventry i jedan od autora studije.

Više loših uroda moglo bi poslati još više medvjeda u ljudska dvorišta u potrazi za hranom.

"Ono o čemu sada trebamo razmišljati jest kako vratiti medvjede u planine", rekao je Koike.