Mapa koja zabrinjava: Europa u crvenom, Balkan na ivici - BiH 1,57, Hrvatska 1,49, Srbija 1,61

Dok se širom kontinenta sve češće govori o ekonomskim izazovima i političkim previranjima, jedan tihi, ali dugoročno mnogo ozbiljniji problem postaje sve očigledniji - Europa se suočava s dramatičnim padom nataliteta.

Bosna i Hercegovina nije izuzetak, već dio šire slike koja pokazuje da se generacije ne obnavljaju dovoljno brzo da bi održale postojeći broj stanovnika.

Mapa nataliteta na prvi pogled djeluje kao još jedan upečatljiv vizuelni prikaz europske demografske krize. Međutim, kada se podaci uporede s relevantnim europskim bazama, poruka ostaje ista čak i kada se pojedinačne vrijednosti koriguju: Europa gotovo u cjelini rađa premalo djece da bi bez migracija mogla održati populaciju.

Granica jednostavne reprodukcije stanovništva u razvijenim društvima najčešće se postavlja oko 2,1 djeteta po ženi, dok je Evropska unija već decenijama daleko ispod tog nivoa. U 2024. godini ukupna stopa fertiliteta u EU pala je na 1,34, dok je godinu ranije iznosila 1,38. Još alarmantniji je podatak da je 2023. u EU rođeno 3,67 miliona beba – što predstavlja najveći godišnji pad broja rođenih još od 1961. godine, prema podacima Eurostat.

Kada se Europa posmatra kao cjelina, sjever, zapad, jug i istok više ne izgledaju kao odvojene demografske priče, već kao varijacije istog problema. Rađa se sve manje djece, roditeljstvo se odgađa, a društva stare brže nego što uspijevaju obnoviti generacije. Podaci pokazuju da žene u EU prvo dijete rađaju sve kasnije - prosječna dob porasla je sa 28,8 godina u 2013. na 29,8 godina u 2023. godini. To nije samo statistika, već jasan znak dubokih promjena u načinu života.

Mapa jasno pokazuje da nijedna velika europska regija više nije demografski stabilna. Čak i zemlje s najvišim stopama fertiliteta ne dostižu potrebni nivo. U 2024. godini vrh liste u EU predvodila je Bugarska sa 1,72 djeteta po ženi, zatim Francuska sa 1,61 i Slovenija sa 1,52. Na dnu su bile Malta sa 1,01, Španija sa 1,10 i Litvanija sa 1,11, piše Nova.rs.

Najveći teret ove krize nose zemlje koje se istovremeno suočavaju s niskim natalitetom, odlaskom stanovništva i ubrzanim starenjem. To se posebno odnosi na dijelove istočne i južne Europe. Širi europski podaci ukazuju i na izuzetno tešku situaciju u zemljama pogođenim ratom ili dugotrajnom ekonomskom nesigurnošću, poput Ukrajine, gdje stopa fertiliteta iznosi svega 0,85.

Uzroci pada nataliteta su složeni i ne mogu se svesti na jedan faktor. Analize Europska komisija navode produženo obrazovanje, kasnije osamostaljivanje, nesigurno tržište rada, neravnomjernu raspodjelu brige o djeci i promjene u porodičnim obrascima. OECD dodatno ističe visoke troškove stanovanja, dostupnost vrtića i opću finansijsku nesigurnost kao ključne prepreke roditeljstvu.

Zbog svega toga, pad nataliteta više nije samo demografska tema, već pitanje koje duboko utiče na ekonomiju, tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu. Manje rođenih danas znači manje radne snage u budućnosti, ali i sve veći pritisak na društvene sisteme već sada. U mnogim dijelovima Europe, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, to više nije upozorenje - to je stvarnost koja je već počela.