Ima ih 800.000 i smatraju se vanzemaljcima

Radiosarajevo.ba
Ima ih 800.000 i smatraju se vanzemaljcima
Sa 800.000 sljedbenika i 600 povezanih hramova u cijelom svijetu, Dolina izlazećeg sunca je jedna od najbrže rastućih vjerskih zajednica u Brazilu.

Na sat vremena od brazilske futurističke prijestonice Brazilije nalazi se duhovna prijestonica ove zemlje – Vale do Amanhecer, odnosno “Dolina izlazećeg sunca”, piše CDM.me.

Na prvi pogled, Dolina izlazećeg sunca izleda kao minijaturni tematski park gdje posjetioci mogu da vide najveća svjetska čuda bez odlaska na skupocjena putovanja.

Izgrađen u Planaltini, satelitskom području u okolini Brazilije, jezerski kompleks sadrži piramidu, hram poput svemirskog broda, šestougaoni molitveni centar i nekoliko skulptura u obliku elipse.

Precizno izgrađen, kompleks oslikava složene, sveobuhvatne doktrine i vjerovanja izvučene iz raznih religija i civilizacija uključujući hrišćanstvo, hinduizam, judaizam, Inke i drevni Egipat.

Prema sljedbenicima Doline izlazećeg sunca, vanzemaljci su počeli da naseljavaju Zemlju prije 32.000 godina kako bi unaprijedili ljudske civilizacije. Bića su se od tada vraćala na Zemlju kroz uzastopne inkarnacije preko različitih kultura i era. Članovi Doline, poznati kao medijumi, vjeruju da su oni posljednja inkarnacija – Jaguari.

 Dolinu izlazećeg sunca je 1959. godine osnovala Neiva Čavez Zelaja, poznata kao “teta Neiva”.

Udovica sa četvoro djece je prvo radila kao vozač kamiona u Braziliji, a potom je bila u pokretu koji se zalagao da Rio de Žaneiro postane glavni grad Brazila.

Tada je počela da doživljava “spiritističke epizode” za koje je kasnije vjerovala da su zapravo posjete duhova iz vanzemaljskog svijeta.

Dva medijuma obično rade u paru tokom rituala. Apara, ili prijemni medijum, ima zadatak da fizički inkorpopira duh, dok indoktrinatorski medijum preuzima zadatak da poduči duh i pomogne mu da odbaci duhovni svijet. Sljedbenici vjeruju da rituali takođe pomažu medijumima da iskupe karmičke dugove iz svojih prošlih života.

Ipak, većinsko društvo i vjerske zajednice u Brazilu često izbjegavaju Dolinu, kategorizujući je kao kult. Napetost je posebno velika između članova Doline i evangelista koji su sagradili crkve u blizini zajednice, usmjeravajući članove na konverziju.

“Evangelisti smatraju da su sljedbenici Doline pod utjecajem đavola”, kaže Keli Hejs, vanredni profesor religijskih studija na Univerzitetu u Indijanopolisu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak