"Šta se ovo događa?!": Fenomen koji prkosi vremenskim prognozama zbunio naučnike

Početak je septembra - dio kada bi sezona uragana trebala biti "najprometnija". Prognostičari su predviđali da će ova biti loša: oluja za olujom, najveće prognoze ikada zabilježene. Umjesto toga, Atlantski ocean obavijen je rijetkom i čudnom mirnoćom koja je zbunila naučnike i poništila njihova očekivanja. A cijela bi stvar mogla biti uvid u ono šta dolazi kako planet postaje topliji.

Unatoč idealnim uslovima koji su potaknuli predsezonska predviđanja više od 20 imenovanih oluja, neposredni izgledi za jednu su mali, a nijedna se nije formirala u Atlantiku od Ernesta (ime oluje, op.pr) od sredine augusta – niz bez premca u 56 godina.

"Da ste mi prije mjesec dana rekli da se ništa neće (razviti) nakon Ernesta, ne bih vam vjerovao", rekao je za CNN Phil Klotzbach, stručnjak za uragane i istraživač na Državnom univerzitetu Colorado. "To je stvarno iznenađujuće."

Na neobičnu sezonu utjecali su ekstremni atmosferski uslovi koji su nusproizvod klimatskih promjena uzrokovanih zagađenjem fosilnim gorivima, kažu stručnjaci. A to bi također moglo biti "leća" u nestabilnije ponašanje oluja u budućnosti, rekao je Matthew Rosencrans, vodeći prognostičar sezone uragana u NOAA-inom Centru za predviđanje klime.

Naučnici su dugo govorili da će zagrijavanje svijeta u konačnici rezultirati s manjim, ali jačim olujama, što je plod ove sezone. Prognostičari uragana, uključujući Klotzbach, predviđali su da će okretanje kalendara s augusta na septembar oživjeti sezonu. Mnogi naširoko korišteni modeli predviđanja signalizirali su istu stvar. Ipak, to se nije desilo...

Uslovi idealni za razvoj uragana - topla oceanska voda, minimalni vjetrovi koji ometaju oluje na višim nivoima i obilje vlažnog zraka - postoje, ali oluje se ne događaju. Manje shvaćeni atmosferski faktori stali su na putu, rekao je Klotzbach, i oni su povezani s globalnim zagrijavanjem.

Uzmite tu iznimno toplu okeansku vodu: Atlantik je bio gotovo rekordno topao od prije početka sezone. Potaknuo je rekordni uragan 5. kategorije Beryl, uragan s tako golemom snagom tako rano u sezoni da se smatrao potencijalnim navjestiocem nadolazeće sezone velikih problema. Ali, topla voda ne može pojačati oluje ako one tamo uopće ne dođu.

Gotovo svi uragani potječu od olujnog vremena koje dolazi s obale središnje Afrike. Otprilike od sredine ljeta, ovo sjeme uragana gurnuto je sjevernije nego inače – čak u jedno od najsušnijih područja na Zemlji – pustinju Saharu. Oni su također izašli iz Afrike mnogo sjevernije nego što je to uobičajeno i zbog toga su zakržljali. Suhi, prašnjavi zrak i niže temperature oceana tamo, u blizini sjeverozapadne obale kontinenta, u kombinaciji su ugušile oluje.

Pomak prema sjeveru mogao bi se povezati s interakcijom između ekstremno tople vode u tropskom Atlantiku i malog dijela abnormalno hladne vode – rastuće atlantske Niñe – u blizini ekvatora, prema Klotzbachu i njegovoj grupi na CSU-u.

Afrički monsun je nabijen tonom vlage, nešto što zapravo može odgoditi razvoj tropske oluje, pokazalo je istraživanje objavljeno u junu u Journal of Advances in Modeling Earth Systems. Ispostavilo se da postoji "zona Zlatokose" za uragane - zbog suhih će uslova olujama s grmljavinom nedostajati potrebnog goriva, ali previše ih može učiniti toliko neurednima da se ne mogu organizirati u ciklon. Vlažnost mora biti taman potrebna.

"Prvi put vidimo da je to zapravo tako", rekla je glavna autorica studije Kelly Núñez Ocasio, koja je također docentica na teksaškom univerzitetu A&M. "Vidimo to upravo sada u sezoni uragana u Atlantiku."

Scenarij bi se mogao događati češće kako se svijet nastavlja zagrijavati jer će atmosfera zadržati više vlage. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se definitivno utvrdila promjena tokom vremena, upozorio je Núñez Ocasio. Vrlo topli uslovi povezani s klimatskom krizom na Zemljinoj površini i više u atmosferi također ograničavaju dostupnu kaotičnu energiju koju tropski sustavi trebaju formirati.

Zajedno sa zagrijavanjem na površini, čak i najviše razine troposfere – sloja Zemlje u kojem se odvija sav život i većina vremenskih prilika – zagrijavaju se tokom vremena, pokazalo je istraživanje iz 2023. objavljeno u časopisu Nature. Ovaj bi trend potencijalno mogao zadržati oluje u Atlantiku mnogo prigušenijim tokom najtoplijeg dijela godine, slično onome što se dogodilo ove.

Neobično vrijeme znači da trenutno nema legitimnih izgleda za oluju. Ako se oluje ne razviju do tipičnog vrhunca sezone uragana 10. septembra, to bi označilo tihi niz na vrhuncu sezone bez premca u gotovo 100 godina, prema stručnjaku za uragane Michaelu Lowryju. Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da sezona nije gotova i da bi uskoro mogla pokazati "​​znakove života". Naime, više od 40 posto svih tropskih aktivnosti u tipičnoj sezoni događa se nakon 10. septembra, tako da postoji mnogo presedana da oluje ponovno ožive Atlantik u sljedećim mjesecima.

Oluje će se "vratiti", upozorio je Klotzbach. "Još uvijek ne vidim da će ova sezona dobro završiti."