Nova uredba na snazi: Google i Meta odustali od političkih oglasa
Europska uredba s novim pravilima političkog oglašavanja na društvenim mrežama danas stupa na snagu, a već je dovela do toga da su vodeće kompanije Google i Meta jednostavno odustale od takve prakse.
Uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (TTPA) osmišljena je zato da građani EU-a bolje prepoznaju političko oglašavanje, saznaju ko stoji iza takvog oglašavanja i omogući im da znaju jesu li primili ciljano oglašavanje.
Propisano je puno toga – političko oglašavanje mora biti jasno označeno i mora uključivati informacije o tome ko ga je platio, s kojim je izborima, referendumom, zakonodavnim ili regulatornim postupkom povezano te jesu li se upotrebljavale tehnike ciljanja korisnika i isporuke oglasa.
Šta se dešavalo kod Bosmala? Ispred sarajevske zgrade jake policijske snage
Pojam političkog oglašavanja sada obuhvaća i šire društvene teme koje nisu direktno vezane uz izbore ili referendume. Svaki politički oglas mora biti jasno označen kao takav.
Možda politički najvažniji dio TTPA-a jest da se tri mjeseca prije izbora ili referenduma uvodi potpuna zabrana političkog oglašavanja koje finansiraju sponzori izvan EU-a.
Facebook i Instagram uskoro sa pretplatom za pojedine? Ovo su detalji za korisnike
Obaveze ne utječu na sadržaj političkog oglašavanja niti na vođenje političkih kampanja kojima upravljaju nacionalna pravila. Ne obuhvaćaju sadržaj koji podliježe uredničkoj odgovornosti i mišljenja koja su izražena u vlastito ime.
Velike tehnološke kompanije poput Mete, koja u svom portfelju ima Facebook, Instagram i Threads, i Googlea (uključujući i YouTube) odlučile su potpuno obustaviti političko oglašavanje u EU jer tvrde da regulativa uvodi "značajne operativne izazove i pravnu nesigurnost".
Iz ovih kompanija su naglasili da jednostavno nisu u mogućnosti provesti uredbu, naročito jer im prijete kazne do 6 posto godišnjeg globalnog prometa u slučaju nepoštivanja.
Obje kompanije su žestoko lobirale prije donošenja uredbe, ali su bile neuspješne.
Iz Mete kažu kako nijedna njihova primjedba nije uvažena. U otvorenom pismu Europskom parlamentu napisali su da je Meta i prije uložila više od zakonski propisanog u transparentnost, ali da je sada sve otišlo predaleko. Naglašavaju da će se uredbom ograničiti doseg oglašivača i smanjiti relevantnost sadržaja za korisnike.
"Personalizirani oglasi su ključni za kampanje koje informiraju birače o važnim društvenim temama", navode, a uredba će "značajno oslabiti našu sposobnost pružanja tih usluga, ne samo utječući na učinkovitost oglašivača, već i na pristup birača sveobuhvatnim informacijama."
Google ističe da uredba nema dovoljno "jasnoće i specifičnosti" za pouzdanu provedbu, posebno zbog široke definicije političkog oglašavanja koja otežava identifikaciju sadržaja na razini 27 zemalja EU. Nedostaju pouzdani podaci o lokalnim izborima, a tehničke smjernice su nejasne, tvrde.
Slično Meti, Google upozorava da će ograničenja ciljanja publike i obvezna transparentnost učiniti oglašavanje nepraktičnim, povećavajući troškove i smanjujući doseg. U kompaniji naglašavaju kako će nastaviti procjenjivati odluku i možda je revidirati, ali trenutno nisu u stanju poštovati uredbu.
Komentari stručnjaka podijeljeni su.
Anna Sienicka, direktorica u TechSoup Europe, međunarodnoj neprofitnoj mreži koja podržava male organizacije i aktiviste u korištenju tehnologije za društvenu promjenu, kaže: "Uredba dizajnirana da učini politiku transparentnijom, može proizvesti suprotno – utišati civilno društvo".
Široka definicija "političkog oglašavanja" u uredbi uključuje bilo kakvu plaćenu komunikaciju koja može utjecati na političke odluke ili ponašanje glasača – od okolišnih kampanja, preko jednakosti spola, ljudskih prava i migracija, ustvrdila je.
To znači da će građani EU imati manje pristupa informacijama o društvenim temama koje ih se direktno tiču jer platforme poput Mete i Googlea blokiraju takve oglase zbog "neizvedivih" pravila.
"Umjesto veće transparentnosti, dobivamo ograničen pristup relevantnim sadržajima, što slabi informirano sudjelovanje u demokraciji i favorizira veće igrače s tradicionalnim kanalima", rekla je Sienicka.
Sandro Gozi, izvjestitelj Europskog parlamenta za ovu Uredbu, kaže da se radi o sistemskoj promjeni pa je otpor očekivan.
"Države članice su htjele TTPA da zaštite svoje demokratije. Sada moraju biti dosljedne – ni manipulacije poput tajnog plaćanja influencerima u izborima više neće biti moguće."
Gozi priznaje da pravila mogu stvoriti birokratske prepreke, ali tvrdi da će dugoročno ojačati transparentnost i spriječiti eroziju demokracije.
Visoki dužnosnici EU vide TTPA kao dio šire antidezinformacijske strategije koja je razvijana tokom posljednjih deset godina.
Iz Europske komisije poručuju kako neće biti povlačenja Uredbe i fokus je na pomoći zemljama članicama u provedbi.
Kritičari unutar Europskog parlamenta brinu se za male stranke i civilno društvo koje gube digitalni doseg, ali službeni stav je da organski sadržaj (besplatni postovi) ostaje slobodan, a komercijalni oglasi nisu zahvaćeni.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.