Sarajevo između...
... novogodišnjih umjetničkih užitaka što su priredili Omladinski orkestar «MuzikART», koncertom za svjetske metropole, te Sarajevska filharmonija s prazničnim bljeskom, i, rezignirajuće svakodnevnice. Sarajevo između antiterorističkih barikada i jednosatnog pirotehničkog teroriziranja Grada. Sarajevo između odlične zabave uz Harija Varešanovića i Bombaj štampu i detonacija koje su bezdušno podsjećale na ratne zvukove. Sarajevo između pretraživanja građana u centru Grada iz predostrožnosti i nesmetanog slavlja krimogenih tipova iz društvenog podzemlja pa sve do političkih vrhova. Sarajevo između Imareta i Poljina.
Sarajevo između nametanja kasablijskog autizma i Grada otvorenog za Svijet. Ipak, i ovaj put je dokazan historijski utemeljen kosmopolitizam Sarajeva, usađen u civilizacijske gene Grada.
Glavni grad – Agresija na Bosnu i Hercegovinu, ratna stradanja i svakojake nevolje koje donose, i, troipogodišnja opsada izmjenile su demografsku i (multi)etničku strukturu Sarajeva. Gradom brojčano dominiraju Bošnjaci koji su postali većinom ne svojom voljom. Veliki dio građana je izbjegao zbog rata, neki su se izmakli nadajući se povratku s upadom agresora, neki su se pridružili napadačima na BiH i Sarajevo, neki su otišli pod pritiskom. Desetak hiljada Sarajlija je ubijeno, ko zna koliko umrlo zbog gladi, hladnoće, nedostatka lijekova. Politika povratka nije vođena sistematski, odlučno i iskreno. Novopridošli stanovnici Sarajeva poglavito su iz istočne Bosne, područja najtežih ratnih zločna, posebno nad Bošnjacima.
S dolaskom nacionalnih stranaka na vlast, reafirmacijom religije i rastom uticaja vjerskih institucija stižu kulturološke promjene u životu (i) Sarajeva. U prvoj, rigidnoj fazi kleronacionalni desničari u SDA nastojali su nametnuti norme ponašanja cijelom gradu po svom svjetonazoru. Na udaru su se našli svjetovni običaji (od pozdravljanja do Deda Mraza, od alkohola do svinjetine). Ipak, vremenom je popuštao taj pritisak i nadvladao je građanski, demokratski duh Sarajeva.
Kosmopolitskoj naravi i multikulturalnoj otvorenosti Sarajeva danas doprinose manifestacije kao što su Sarajevski filmski i jazz festival, pozorišne predstave, u čemu je posebno agilan Kamerni teatar, Umjetnička galerija BiH, muzeji, izdavačka djelatnost, sajmovi knjiga, Sarajevska zima... U gradu je sve više turista i iz susjednih i najudaljenih zemalja. Doprinos multilateralnosti Grada daju i međunarodne misije i svojim prisustvom i kulturnim akcijama.
S dejtonskim ustavom Sarajevo dobija i novi administrativno-pravni status. Sjedište je Kantona Sarajevo, glavni je grad i oba entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske i države. Da, da i Republike Srpske. I to ne Istočno već «Zapadno» Sarajevo. Kad smo god toga, Sarajevo uopšte ne vodi računa o entitetu kojem je glavni grad, pa bar kad su izbori. Zašto birači iz Sarajeva, kao glavnog grada RS-a nemaju pravo glasati za tamošnju vlast - što se uspostavlja na opštinskom, entitetskom i državnom stupnju - kao što čine u FBiH i ne mogu birati između te dvije mogućnosti? Zašto to pravo nemaju bar oni što su prognani s prostora «Srpske»? Da mogu, drugačije bi izgledao odnos etničkih i političkih snaga u RS-u.
Primjerice, Milorad Dodik i Dragan Čović imaju dvojna državljanstva i mogu glasati i u BiH i Srbiji i Hrvatskoj, a protjerani ne mogu. Ustav BiH poznaje i entitetska državljanstva, pa je i to osnova za glasačka prava.
Vlasti i građani – Status Sarajeva i život građana višestrukog glavnog grada reguliše čak pet razina vlasti – opštinska, gradska, kantonalna, federalna, državna. A tu je i šesti faktor – ambasade i diplomatska poslanstva međunarodnih autoriteta – koji utiče na sarajevski realitet što politički, što donacijama i animiranjem za ulaganja, što zapošljavanjem naših ljudi.
Objektivno, Sarajevo je privilegovan grad. Vlasti dosad nisu optimalno koristile taj povlašteni status. To je još jedan razlog za harmonizaciju tri razine vlasti u Sarajevu. Vrijeme je za koordinirano djelovanje za opštu korist Sarajlija i onih s kojima dijele Kanton, s budžetom od blizu milijardu KM. S druge strane, demokratizacija grada traži jačanje uloge i materijalne osnove lokalnih samoupravnih zajednica – od mjesnih zajednica preko opština, do Grada. U tom smjeru valja razmisliti kako probuditi aktivitet građana, kako animirati njihovu kreativnost i potaknuti ih na učešće u rješavanju vitalnih problema Sarajeva i Kantona.
Sarajevo, kao trostruki glavni grad, dužan je njegovati osjećaj odgovornosti prema građanima cijele Bosne i Hercegovine. Sarajevo ima magnetizam koji privlači ljude sa svih kontinenata. Ali mora postati željena destinacija za što veći broj ljudi iz oba entiteta, bez obzira što nacionalističke vođe čine sve da Sarajevo omrznu svojim glasačima i građanima na prostoru svoje vlasti. Ne moraju svi Sarajevo osjećati kao svoj glavni grad, ali ih treba informativno i drugačije potaknuti da ga smatraju mjestom u koje vrijedi doći i u kojem će se dobro osjećati.
Ne treba zanemariti da Sarajevo ima ne malo «prikrivenih» stanovnika iz drugih krajeva BiH, koji su tu u radnom odnosu i službujući u brojnim institucijama. Veliki broj vozila dnevno dovozi i odvozi nebrojene zaposlenike iz RS-a. Uz to, nemjerljivo je veća cirkulacija, saradnja i svakovrsno susretanje građana iz cijele zemlje, pa i u Sarajevu, nego što bi se to moglo zaključiti po političkim porukama koje opstaju na poticanju mržnje i dijeljenju ljudi.
Posebno je važno raditi na povezivanju mladih. Pred nama je Evropski zimski olimpijski festival koji zajedno organizuju Sarajevo i Istočno Sarajevo. Saradnja dva Sarajeva u domaćinstvu EYOF-u uvezuje njihovu mladost u gostoprimstvu omladini iz Evrope.
Ne zaboravimo otišle. Biće da je negdje polovina predratnih živućih Sarajlija van svog zavičaja. Oni su i dalje važan činilac gradskog života. Ne samo kao 'gosti', već i kao ljudi koji unose velike sume novca u Sarajevo, pomažući rodbinu i prijatelje. Treba smanjivati distancu između te dvije kategorije Sarajlija koja je nastala vremenom, daljinom i novim okolnostima. Na vlastima je da pokažu interes za ulaganje u ideje koje bi bile od koristi za Grad i Kanton i Sarajlije u dijaspori.
Bez obzira na stranačka opredjeljenja, građani očekuju da će postizborna koalicija šest stranaka u kantonalnoj vlasti unijeti u vlast pokretačku energiju koja će i strateški i promptno poboljšavati kvalitet života u Kantonu i Gradu. Treba računati sa preduzimljivošću i kooperativnošću sarajevskog gradonačelnika Abdulaha Skake i njegove ekipe i spremnošću opštinskih čelnika na saradnju za opšte dobro. Vrijeme je da se učini kraj društveno važnim poslovima koji počinju sa: «A gdje sam ja tu?».
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.