Blagi pad nezaposlenosti, veliki izazovi: Tržište rada u BiH između optimizma i stagnacije

Tržište rada u Bosni i Hercegovini krajem 2025. godine šalje umjereno optimistične signale. Najnoviji podaci za novembar pokazuju da se negativni trendovi iz prethodnih godina polako ublažavaju, iako je put do stabilnog i uravnoteženog tržišta rada i dalje dug.

Zaključno sa 30. novembrom, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH registrovano je 314.870 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje od 608 osoba u odnosu na oktobar, odnosno pad od 0,19 posto.

Tržište rada - aktivno i nestabilno

Još ohrabrujući je pogled na godišnjem nivou. U poređenju s novembrom prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 7.042 osobe ili 2,19 posto, što ukazuje na postepen, ali kontinuiran oporavak tržišta rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je u svim administrativnim jedinicama, pri čemu je Republika Srpska imala relativno najveće smanjenje u procentima, dok su Federacija BiH i Brčko distrikt također zabilježili pozitivan pomak.

Dinamika zapošljavanja tokom novembra pokazuje da je tržište rada istovremeno i aktivno i nestabilno. Sa evidencija nezaposlenih brisano je oko 11.000 osoba, a gotovo 60 posto njih posao je pronašlo upravo u tom mjesecu. Istovremeno, više od 7.700 građana ostalo je bez radnog odnosa i ponovo se prijavilo na biro, što potvrđuje da zapošljavanje i gubitak posla u BiH i dalje idu ruku pod ruku, bez snažnog i trajnog zamaha.

Posebno zabrinjava činjenica da žene i dalje nose najveći teret nezaposlenosti. One čine gotovo 60 posto ukupnog broja nezaposlenih, odnosno više od 187.000 osoba. Iako je zabilježen blagi rast zaposlenosti žena, rodni jaz ostaje izražen, naročito među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom. Paradoks tržišta rada ogleda se upravo u podatku da među nezaposlenima s fakultetskom diplomom žene čine ubjedljivu većinu, što ukazuje na strukturne probleme i nedovoljnu valorizaciju ženskog rada i obrazovanja.

U trećem kvartalu niža stopa nezaposlenosti

Obrazovna struktura nezaposlenih dodatno oslikava složenost situacije. Najveći broj osoba na birou čine kvalifikovani i nekvalifikovani radnici, kao i osobe sa srednjom stručnom spremom, dok visokoobrazovani čine manji, ali i dalje značajan dio nezaposlenih. Ovakva struktura istovremeno predstavlja izazov za poslodavce koji se žale na nedostatak radne snage sa specifičnim vještinama, ali i za obrazovni sistem koji očito ne prati u potpunosti potrebe tržišta.

Važan kontekst daje i razlika između administrativne i anketne nezaposlenosti. Prema Anketi o radnoj snazi za treći kvartal 2025. godine, stopa nezaposlenosti u BiH iznosila je 11,2 posto, što je znatno niže od podataka koji se dobijaju preko evidencija biroa. Ovaj raskorak ukazuje na to da dio građana, iako formalno nezaposlen, radi u sivoj ekonomiji ili povremeno, van zvaničnih tokova.

Ohrabrujući signal i zapoščjavanje mladih

Ohrabrujući signal dolazi i iz segmenta zapošljavanja mladih. Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine pala je na 33,5 posto, što je smanjenje u odnosu na prethodni kvartal i znak da mjere aktivne politike zapošljavanja ipak daju određene rezultate. Ukupan broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini u oktobru 2025. godine iznosio je 855.280 osoba, što potvrđuje da se tržište rada polako, ali oprezno stabilizira.

Iako brojevi ne ostavljaju prostor za euforiju, oni jasno pokazuju da se tržište rada u BiH kreće u pozitivnom smjeru. Pravi izazov ostaje pretvoriti ove blage pomake u dugoročni trend koji će donijeti kvalitetnija radna mjesta, manju nesigurnost i pravednije šanse za sve građane.