Hoće li BiH poput Austrije smanjiti PDV? Cijene u BiH divljaju, stručnjaci upozoravaju na posljedice

Vlada Austrije odlučila je da smanji PDV na osnovne životne namirnice na nešto manje od pet posto, s ciljem ublažavanja rasta cijena koje posljednjih mjeseci snažno pogađaju potrošače. Nova poreska stopa trebala bi stupiti na snagu sredinom godine.

Pitanje koje se logično nameće jeste: "Može li Bosna i Hercegovina slijediti sličan primjer?"

Ekonomski analitičari Faruk Hadžić i Igor Gavran, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, nude različite poglede na ovu mogućnost, ali se slažu u jednom - bez jasnih mehanizama i šire fiskalne strategije, efekti bi mogli izostati.

Trending

Tragedija u Gračanici: U saobraćajnoj nesreći poginuo 17-godišnji vozač, povrijeđen 16-godišnjak

Visok rizik destabilizacije

Faruk Hadžić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ističe da bi takav potez nosio visok rizik destabilizacije. Upozorava da poređenja s razvijenim zemljama poput Austrije, iako razumljiva, često zanemaruju ključne razlike u fiskalnom i institucionalnom okviru.

Prema njegovim riječima, smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice na prvi pogled djeluje kao jednostavno i socijalno osjetljivo rješenje, ali da je realnost u Bosni i Hercegovini znatno drugačija.

"Promjena stope PDV-a zahtijevala bi saglasnost oba entiteta i usvajanje u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, što je u trenutnim političkim okolnostima gotovo nemoguće ostvariti", ističe ekonomski analitičar.

14.12.25. 16:36

Putujete u Austriju za praznike? Ovo biste trebali znati, uvodi se strogo pravilo, kazne oko 200 KM

Osim institucionalnih prepreka, upozorava i na ograničene ekonomske efekte koje bi ovakva mjera mogla imati.

Kratkoročni efekti

"Iskustva iz ranijeg perioda pokazuju da smanjenje određenih troškova ne dovodi nužno do trajnog pada cijena krajnjih proizvoda. U uslovima visoke uvozne zavisnosti, slabe konkurencije i izraženog oportunističkog ponašanja dijela trgovaca, postoji realan rizik da bi efekti smanjenog PDV-a bili kratkoročni ili u potpunosti neutralizirani kroz povećanje trgovačkih marži", pojašnjava Hadžić.

On naglašava da bi u takvom scenariju krajnji rezultat bili manji poreski prihodi, bez stvarnog i trajnog poboljšanja životnog standarda građana.

"Čak i ako bi došlo do privremenog pada cijena, one bi se vrlo brzo mogle vratiti na prethodni nivo, uz obrazloženja koja se već godinama ponavljaju, a to je rast uvoznih cijena, troškova transporta ili vanjskih inflatornih pritisaka. U takvom scenariju, krajnji rezultat bio bi manji poreski prihodi za državu, bez stvarnog i trajnog poboljšanja životnog standarda građana", upozorava Hadžić.

Udar na budžete

Prilikom razmatranja ovakvih mjera, ključno je sagledati širu fiskalnu sliku, poručuje Hadžić.

Posebno problematičnim smatra trenutni fiskalni kontekst, ističući da će 2026. godina za Bosnu i Hercegovinu biti izuzetno zahtjevna zbog rekordnih obaveza po osnovu otplate javnog duga oba entiteta.

Kao dodatni pritisak navodi se i najavljeno usklađivanje penzija u Federaciji BiH, koje bi budžet moglo koštati oko 600 miliona KM.

Za razliku od Austrije, koja planira smanjenje PDV-a kompenzirati prihodima iz novih ili proširenih poreznih izvora, poput poreza na nerecikliranu plastiku ili pošiljke iz trećih zemalja, Bosna i Hercegovina, prema Hadžićevim riječima, nema fiskalne ni institucionalne kapacitete za brzo uvođenje sličnih mehanizama.

PDV je, kako ističe Hadžić, najizdašniji i najstabilniji izvor javnih prihoda u zemlji, te bi njegovo smanjenje bez jasnih kompenzacijskih mjera predstavljalo direktan udar na budžete svih nivoa vlasti i nosilo visok rizik destabilizacije javnih finansija.

Scenario koji BiH ne može priuštiti

Govoreći o mogućim alternativama, Hadžić smatra da bi fokus trebao biti na strukturnim reformama, a ne na kratkoročnim fiskalnim mjerama.

Kao jednu od ključnih tema navodi potrebu za donošenjem zakona koji bi omogućili masovniji uvoz stranih radnika, s obzirom na to da domaće tržište rada ne raspolaže dovoljnim brojem aktivnih nezaposlenih. Time bi se, kako navodi, proširila poreska baza, osigurala dodatna sredstva za finansiranje rastućih izdataka i potakao snažniji ekonomski rast.

Prije 5 dana

Milion maraka za vozila: Vlada FBiH podijelila 11 novih službenih automobila

Na kraju, Hadžić zaključuje da, iako je razumljivo da građani traže brza rješenja za rastuće troškove života, smanjenje PDV-a u Bosni i Hercegovini, barem u ovoj godini, nije realna niti ekonomski racionalna opcija.

Pozitivni efekti

"Bez dubinskih reformi, takva mjera bi dovela do smanjenja budžetskih prihoda bez stvarnog olakšanja za građane, što je scenario koji Bosna i Hercegovina trenutno ne može sebi priuštiti", zaključuje ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gravran smatra da stopa PDV-a na osnovne namirnice (i druge esencijalne proizvode i usluge) nikada nije ni trebala biti jednaka stopi na sve ostale proizvode i usluge.

"Jedinstvena stopa PDV-a kakvu ima Bosna i Hercegovina je od početka 'sistemska pogreška' koja ima pozitivan učinak samo na javne prihode (što ne bi smjela biti jedina svrha poreske politike) i jednostavnost obračuna i kontrole (što opet ne bi trebalo biti ključno, ako imamo funkcionalan i tehnološki napredan sistem). Svakako da uz odgovarajuću primjenu niža stopa PDV-a ima pozitivne efekte na cijene ovih proizvoda i usluga", ističe Igor Gavran u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Osigurati kontrolu cijena 

Prema njegovim riječima, samo smanjenje stope u BiH u trenutnim uslovima ne garantuje nikakve efekte osim povećanja zarade trgovaca, ako se prethodno ne osigura striktna regulacija i kontrola cijena, odnosno osigura da se cijene moraju smanjiti u skladu s ovim promjenom.

"Ako se sve prepusti na slobodnu volju trgovcima kao i do sada, imaćemo samo dodatno povećanje njihove zarade, odnosno dodatni ekstra profit, jer cijene su i sada uglavnom daleko iznad nivoa opravdanog troškovima i ima prostora za značajan asmanjenja cijena i bez smanjenja stope PDV-a, uz odgovarajuće djelovanje vlasti", ističe Gavran dodajući da treba uzeti u obzir i očekivano smanjenje javnih prihoda.

"U BiH prihodi od indirektnih poreza su već toliko porasli posljednjih godina i nastavljaju rasti, a nova se uveliko nenamjenski troši da je ovaj faktor najmanje relevantan. Odgovorno upravljanje javnim prihodima bi moglo nadomjestiti i puno više od ovog smanjenja prihoda i to ne moze biti argument za odustajanje od ovakve mjere", poručuje Gavran.

Austrija će, najavljeno je, finansirati smanjenje PDV-a prihodima od poreza na nerecikliranu plastiku i pošiljke iz trećih zemalja. Pitali smo ga kako bi BiH mogla finansirati sličnu mjeru.

"Vlasti u BiH na svim nivoima izrazito neracionalno troše novac od javnih prihoda i imaju više nego dovoljno prostora za uštede da im nisu potrebni nikakvo dodatni porezi za 'pokrivanje' ove razlike. Prihodi od PDV-a već godinama rastu a da građani i privreda ne osjećaju praktično nikakve pozitivne efekte, pa nema opravdanja da se sada mogući pad prihoda iskoristi kao izgovor za nove poreze.

06.01.26. 18:22

Rekordni prihod u 2025. od indirektnih poreza: Zabilježen rast od 633 miliona KM

Ali svakako da ima i prostora za više oporezivanje u drugim oblastima, kao što je porez na dividende, određene kategorije izrazito luksuznih proizvoda ili imovinu iznad određene vrijednosti. A i u oblastima vezanim za zaštitu okoline i zdravlja, kao što je ovaj primjer iz Austrije, se može razmišljati o novim mjerama (manje radi prihoda a više radi drugih efekata)", poručuje Gavran naglašavajući da bi novac koji bi potrošači uštedjeli smanjenjem cijena dobrim dijelom (a u mnogim slučajevima i u potpunosti) bio utrošen na neke druge proizvode i usluge gdje se opet plaća puna stopa PDV-a što opet povećava javne prihode.

Najgori scenario

Što se tiče mogućih rizika i negativnih posljedica za ekonomiju BiH ako bi se odlučila smanjiti PDV na osnovne namirnice, Gavran ističe da bi najgora posljedica bila da se stopa smanji a cijene ostanu iste.

"A to je sasvim moguće bez odgovarajućih mehanizama koji bi osigurali nadzor i kontrolu cijena. To bi bio potpuno promašaj, bez ikakvih pozitivnih efekata. Dovelo bi do smanjenja javnih prihoda bez ikakve koristi za potrošače i privredu, jer osim koristi za potrošače, smanjenje cijena znači i korist za ostatak privrede zbog toga što bi onda potrošači imali više novca za potrošnju na druge proizvode i usluge od čega bi opet privreda profitirala", zaključuje ekonosmki analitičar Igor Gavran u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Oba analitičara, iako iz različitih uglova, upozoravaju na isti rizik – smanjenje stope PDV-a bez pada cijena.

Iz toga proizilazi jasan zaključak, a to je da smanjenje PDV-a na osnovne namirnice može imati smisla samo uz snažne mehanizme kontrole, jasnu fiskalnu strategiju i šire reforme. Bez toga, ova mjera bi u BiH mogla donijeti više štete nego koristi.