PDV pada, cijene ostaju visoke: Zašto odlazak u restoran neće biti jeftiniji?

Nakon šest teških godina ugostiteljstvo polaže velike nade u sniženje stope poreza na dodanu vrijednost. Zašto unatoč tome gosti ne bi trebali očekivati pad cijena?

Početkom godine porez na dodanu vrijednost za jela u restoranima smanjuje se s 19 na 7 posto –o odlazak u restoran vjerovatno ipak neće postati osjetno jeftiniji.

"Cijene u velikoj mjeri ovise o razvoju troškova. A tu smo posljednjih godina imali znatna povećanja troškova hrane, bezalkoholnih pića, energije i posebno troškova rada", izjavila je Ingrid Hartges, glavna direktorica Njemačkog udruženja ugostitelja Dehoga, za Njemačku novinsku agenciju (dpa).

Trending

Informacija za građane: Tramvaji u Sarajevu večeras neće voziti

S početkom godine dodatno raste i minimalna plaća – 12,82 eura na 13,90 eura – što predstavlja veliki izazov "posebno za restorane s velikim brojem zaposlenih". U konačnici je, kaže, na svakom poduzetniku da izračuna cijene. "Kao udruga tu ne možemo davati preporuke."

Mnogi ugostitelji već su ranije naglašavali da posjet restoranu jedva da će pojeftiniti. Sniženje poreza često će se koristiti kako bi se barem djelomično nadoknadili povećani troškovi.

Udruga: Sniženje PDV-a osigurava radna mjesta

Dehoga polaže velike nade u sniženje poreza na dodanu vrijednost, za koje se udruga intenzivno zalagala posljednjih godina. "Čvrsto sam uvjerena da je to najvažnija mjera za osiguranje budućnosti restorana i kafića, osobito onih s tradicionalnom, zanatskom kuhinjom", smatra Hartges. Ovom mjerom osiguravaju se egzistencije i radna mjesta.

"Želimo raznoliku ugostiteljsku ponudu – zato je sedam posto toliko važno, kako gradske slike ne bi oblikovali samo 'take-away' lokali i lanci, nego i privlačni javni dnevni boravci u kojima se ljudi rado susreću, ugodno sjede u lijepoj atmosferi i uživaju u dobroj hrani", kaže Hartges.

Od 2020. godine mnogim ugostiteljima ne ide dobro

Prema podacima Dehoge, ugostiteljstvo je 2025. doživjelo šestu uzastopnu godinu gubitaka. Najprije su poslovanje opteretile mjere protiv koronavirusa, poput zatvaranja, a potom i posljedice rata u Ukrajini, primjerice snažan rast cijena energije. Prema Saveznom statističkom uredu, cijene u području ugostiteljskih i smještajnih usluga porasle su od početka 2020. do novembra 2025. za oko 34 posto.

"Nadam se da će 2026. stvari krenuti nabolje", rekla je Hartges. "To ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice o geopolitičkim izazovima, ali i o tome kako će se razvijati cijene hrane i troškovi energije." Mnogo je tu nepoznanica. "No uvjerena sam da će se raspoloženje s vremenom popraviti i da će ljudi ponovno rado izlaziti i to si moći priuštiti."

Više pragmatizma manje obveza

Od politike Hartges –ao i većina gospodarskih udruga – očekuje smanjenje birokracije. Konkretno, mogla bi zamisliti ublažavanje pravila o označavanju alergena, kao i zahtjeva za vođenje evidencija o čišćenju u sanitarnim prostorima.

"Kao gosta me ne zanima neka lista koja visi u toaletu i na kojoj se svaki sat upisuju imena. Presudan je dojam toaleta. Je li čist? Je li sve uredno?", rekla je Hartges.

I kada je riječ o drugim obvezama označavanja, Hartges traži više pragmatizma. "Razgovorom se puno toga može riješiti: ako na jelovniku vidim komad goveđeg filea po pristojnoj cijeni, kao gost mogu pitati odakle meso dolazi", rekla je Hartges. "No stalno uvoditi nove obveze označavanja unaprijed, to doista nije korisno."