Zašto se zabranjuju dizelaši: Zastrašujući podaci o emisiji azotnih oksida

Hamburg je postao prvi grad koji je na dvije kratke dionice zabranio vožnju dizelašima bez Euro 6 norme.

U priči o štetnosti dizelaša sve se vrti oko "emisije azotnih oksida". O čemu je riječ? Azotni oksidi su dospjeli u centar pažnje javnosti nakon što je otkrivena prevara Volkswagena, potom i drugih proizvođača, s mjerenjem izduvnih gasova.

Sistem takozvanog čistog dizela počivao je na Bosch pumpici koja u gorivo ubrizgava rastvor. Taj rastvor smanjuje nivo azotnih oksida koji se kroz auspuh emitiraju u zrak.

U automobile je međutim ugrađivan manipulirani softver koji deaktivira pumpicu čim se automobil nađe na ulici. Dok je na testiranju, sve je u redu, a kad je na ulici zagađuje višestruko više od dozvoljenih granica.

Oksidi azota štete sluzokoži u disajnom aparatu i nadražuju oči. Posljedice mogu biti trajne. Iako je sporno ispitivanje na ljudima navodno pokazalo da nije bilo posljedica po zdravlje, naučnici upozoravaju da su testirani zdravi ljudi te da su efekti sasvim drugačiji kod onih koji su već zdravstveno načeti ili su trajno na ulicama izloženi izduvnim gasovima.

Europskim propisima određena je srednja godišnja granica od 40 mikrograma azotnog oksida po kubnom metru zraka u gradovima. No, mnogi njemački gradovi daleko su premašili graničnu vrijednost – München 78, Stuttgart 73, Köln 62, Reutlingen 60, Hamburg 58…

To je nadležne natjeralo na akciju. Zašto su kao meta odabrani automobili pokretani dizelskim motorima pokazuje infografika Ministarstva za zaštitu okoliša Njemačka.

Po njihovim podacima, skoro tri četvrtine emisije azotnih oksida potječe od automobila s dizelskim motorima, odnosno 24 puta više od putničkih vozila s benzinskim motorima, hibrida i električnih automobila!

Ako su ovakvi podaci u Njemačkoj, samo se mogu nagađati razmjere štetnosti dizelaša na prostorima s nižim nivoom ekološke svijesti i starijim voznim parkom.