Zapad po prvi put tuži Kinu

Prvi put u historiji, predstavnici Sjedinjenih Država, Evropske unije i Japana ušli su u globalni trgovinski spor sa Kinom. Zapad je protiv Pekinga podnio tužbu pred Svjetskom trgovinskom organizacijom zbog restrikcija prometa rijetkih metala, nezamjenjivih u industriji visoke tehnologije.

Zvanični Peking je tužbu odbacio kao neosnovanu i najavio da će "aktivno braniti" pravo da kontroliše sirovine kojima raspolaže. Kina svjetskom tržištu isporučuje 90 posto rijetkih metala izuzetnih magnetnih i optičkih svojstava poznatijih kao Grupa 51–71 (na Mendeljejevljevoj tablici).

Globalna proizvodnja vrhunskog naoružanja, elektronska industrija, proizvodnja solarnih turbina, Blackberryja, plazma televizora danas nemaju zamjenu za komponente od skandijuma, evropijuma ili gadolinijuma, čije kvote izvoza godinama određuje Kina, nakon što je SAD sredinom osamdesetih godina iz ekoloških razloga prekinula njihovu proizvodnju.

„Rijetki metali biće za Kinu ono što je nafta za Saudijsku Arabiju”, prognozirao je 1992. godine kineski lider Deng Xiaoping. Sa globalnim uzletom vrhunskih tehnologija krajem prošlog i početkom 21. vijeka, Kina je shvatila da joj se isplati, uprkos izuzetno prljavoj tehnologiji, da pojača proizvodnju ove grupe rijetkih metala. Ulazeći u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001. godine, Kina je obećala da kvotama neće ograničavati izvoz strateških sirovina.

Uprkos tome, Peking je 2006. godine počeo smanjivati proizvodnju rijetkih metala i uporedo snižava njihove količine dostupne zainteresovanim stranim kupcima. Kada je 2010. Kina u jednom trenutku prekinula izvoz rijetkih metala Japanu, zbog teritorijalnog spora oko grupe ostrva, na svjetskim berzama zavladala je panika. Kineski izvoz rijetkih metala u Japan ubrzo je obnovljen, ali je geopolitička strepnja od tada ostala.

Insistirajući da raspolaže rezervama za još samo 20 godina eksploatacije, Kina je uvela stroža ekološka pravila za njihovu eksploataciju i zabranila izdavanje novih koncesija za istraživanje nalazišta rijetkih metala. Kina smanjenje kvota pravda zabrinutošću za ekologiju, dok je Zapad optužuje da zalihe rijetkih metala gomila za vlastite potrebe. Kineska izvozna kvota za rijetke metale je u 2009. iznosila 49.510 tona, dok je prošle godine snižena na 30.184 tone. Najava Pekinga da bi ove godine za još 10 posto mogla dodatno da snizi izvozne kvote izazvala je gnjev Zapada.

Prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije, prije takvog poteza Kina bi morala sjesti za pregovarački stol.

Ova debata o kontroli snabdjevanja rijetkim metalima tiče se same suštine odnosa vodećih ekonomskih sila svijeta.