Važan sastanak WHO-a, evo koje su glavne teme

Rat u Ukrajini i s njim povezane globalne prijetnje te beskrajna pandemija COVID-19 teme su sastanka 194 države članice Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi (WHO) u nedjelju u pokušaju da izgrade učinkovitiji i pravedniji zdravstveni sistem.

Rezolucija koju je predstavila Ukrajina predlaže osudu ruskih oružanih napada na zdravstvene ustanove, ali i blokadu ukrajinskih luka koja onemogućuje izvoz ukrajinskih žitarica, zbog čega prijeti glad dijelovima svijeta, a s druge strane zbog blokade su cijene hrane eksplodirale.

Treba također uravnotežiti pristup jer brojne zemlje smatraju da saveznici Ukrajine primjenjuju dvostruka mjerila i zanemaruju druge krize u svijetu.

Trending

U Sudu BiH ročište još traje: ‘Osnivali kompanije, udruženja, finansirali političke kampanje'

Tedrosu drugi mandat

Ruska ambasada u Ženevi odbacilo je informacije da se planira povući iz organizacije.

"Glasine da će se Rusija povući iz WHO-a su lažne", stoji na Twitteru ambasade.

Odlučeno je da će glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus odraditi još jedan mandat unatoč optužbama za propuste u prvome mandatu, napose da je bio previše popustljiv prema Kini kada su se pojavili prvi slučajevi COVID-19. Zamjera mu se i da je presporo reagirao na skandal seksualne eksploatacije za koju su optuženi neki zaposlenici.

Međutim, Tedros nije imao protukandidata, a podupiru ga velike zemlje pa ostaje na čelu Svjetske zdravstvene organizacije.

"Očekujemo s povjerenjem da će se nastaviti jako angažirati u upravljanju pandemijom, ali i da će raditi na reformi svjetskog zdravstvenog sistema", rekao je jedan europski diplomat.

Novac je u srži zdravstva

Od ponedjeljka bi se ministri zdravstva trebali nizati za govornicom na skupštini koja se održava prvi put od izbijanja pandemije i na kojoj će u središtu biti tema trajnog financiranja organizacije.

WHO raspolaže dvogodišnjim proračunom od skromnih šest milijardi dolara.

Problem je što obavezne kotizacije članica organizacije popunjavaju samo 16 posto proračuna, a ostali su doprinosi dobrovoljni.

Ideja je postupno obavezne kotizacije članica povećati na 50 posto proračuna za desetgodišnje razdoblje kako bi WHO bolje obavljao svoju zadaću, za što se svakako mora reformirati.

Pandemija COVID-19 razotkrila je sve što ne funkcionira u svjetskom zdravstvenom sistemu. Skupština stoga treba poboljšati Međunarodne sanitarne propise kako bi se brže i efikasnije odgovorilo na hitne sanitarne krize.

U tom smislu treba osnovati Stalno povjerenstvo za hitne situacije koje je moguće aktivirati u 24 sata u slučaju međunarodne krize. Radi se i na izradi novog međunarodnog sporazuma o svjetskom zdravlju.

Skupština se održava u sjeni nove prijetnje - majmunskih boginja - endemske bolesti u nekim dijelovima Afrike koja se pojavila u Sjevernoj Americi i Europi, pa iako je sada riječ o blažim oblicima, ta pojava ipak zabrinjava.