Analiza | "Trump i njegovi ljudi daju različite izjave o tome zašto se vodi rat u Iranu"

Bijela kuća je nastavila nuditi kontradiktorno i brzo promjenjivo obrazloženje zašto je Iran predstavljao tako neposrednu prijetnju američkim snagama i njihovim saveznicima širom Bliskog istoka da je predsjednik Donald Trump morao upotrijebiti vojnu silu, analizira John Bowden, washingtonski dopisnik koji već godinama prati Trumpove pristalice, ali i odnose SAD-a i Irana, u tekstu za Independent.

"Čini se da nepovezani napori u slanju poruka ometaju sposobnost administracije da 'proda' rat američkom narodu, jer ankete pokazuju da većina Amerikanaca još uvijek ne razumije zašto su SAD sada u ratu s Iranom - ili jednostavno ne prihvataju obrazloženje Bijele kuće. U utorak je predsjednik dao svoje najduže komentare do sada o tom pitanju. Na bilateralnom sastanku s njemačkim kancelarom, on je bez ikakvih dokaza tvrdio da se iranske snage pripremaju za napad na američke snage prije nego što SAD ili Izrael uopće pokrenu bilo kakve napade.

'Pregovarali smo s ovim luđacima i moje je mišljenje bilo da će oni prvi napasti', rekao je Trump. 'Napali bi ako mi to ne učinimo. Oni bi prvi napali, bio sam čvrsto uvjeren u to.'

Trending

Nakon tvrdnji o invaziji oglasili se Kurdi: "Nije tačno, ne pomjeramo se dok SAD ne pripreme teren"

Svako ima svoju priču

To objašnjenje direktno je u suprotnosti s onim što je državni sekretar Marco Rubio rekao novinarima dan ranije. Rubio, govoreći uoči brifinga s vodstvom Kongresa, rekao je u ponedjeljak da je neizbježni izraelski napad prisilio SAD da djeluju kako bi spriječile odmazdu protiv američkih snaga", navodi Bowden.

"Znali smo da će biti izraelske akcije. Znali smo da će to izazvati napad na američke snage i znali smo da ako ih preventivno ne napadnemo prije nego što pokrenu te napade, pretrpjet ćemo veće žrtve", podsjeća on na izjavu koju je dao Rubio u ponedjeljak.

"Objašnjenja administracije o pokretanju tako masovne vojne kampanje brzo su se promijenila otkako su se prvi napadi dogodili u subotu ujutro. Razlozi su se kretali od potrebe za rješavanjem rekonstruiranog iranskog programa nuklearnog oružja do dugotrajnih frustracija zbog toga što Iran gradi svoje zalihe balističkog oružja i odbija da se o tome pozabavi pregovaračima. Zatim je Rubiova tvrdnja u ponedjeljak da Izrael planira pokrenuti vlastitu vojnu akciju prije nego što predsjednik donese odluku, dan kasnije opovrgnuta od strane Trumpa.

'Na osnovu načina na koji su se pregovori odvijali, mislim da su oni namjeravali prvi napasti. A nisam želio da se to dogodi', rekao je Trump novinarima u utorak. 'Dakle, ako ništa drugo, možda sam prisilio Izrael na to. Ali Izrael je bio spreman i mi smo bili spremni.'

Mnogi iranski udari od tada su se dogodili, a šest pripadnika američkih snaga je, potvrđeno je, ubijeno dok je sukob eksplodirao širom regije. Brojne zemlje širom regije Perzijskog zaljeva bile su meta iranskih napada, uključujući Katar, Oman, UAE, pa čak i Kipar, jer su američke, izraelske i NATO mete bile pod napadima dronovima i raketama. Eksplozije su odjeknule u utorak u Teheranu i Libanu, gdje je Izrael uzvratio protiv Hezbolaha. Američku ambasadu u Saudijskoj Arabiji i američki konzulat u Ujedinjenim Arapskim Emiratima napali su iranski dronovi. U međuvremenu, Iran je ispalio desetine balističkih projektila na Izrael, iako je većina presretnuta. Ipak, 11 ljudi u Izraelu je ubijeno od početka sukoba", piše dalje Bowden.

Rješenje se ne nazire

Ipak, napominje on, četiri dana kasnije, Bijela kuća i dalje pruža ograničenu sliku mogućeg rješenja sukoba, slično kao što je Trumpova administracija ponudila nejasnu sliku svog plana za suočavanje s ostatkom venecuelanske vlade nakon racije i hvatanja Nicolasa Madura. Trump je, podsjeća ovaj reporter, u objavi na Truth Social rekao da nije spreman pregovarati s Iranom, a u utorak je novinarima rekao da nema pojma ko će preuzeti vladu nakon što su američki napadi ubili najvjerovatnije kandidate.

"Većina ljudi koje smo imali na umu [da vode Iran] su mrtvi", rekao je. "Uskoro nećemo poznavati nikoga."

"Predsjednik je bio iskren o nedostatku sigurnosti oko budućeg iranskog vodstva, priznajući da je 'najgori mogući scenario da mi ovo uradimo, a onda neko ko je loš kao i prethodna osoba preuzme vlast'. Dodao je da bi 'pet godina' od sada, SAD mogle da se osvrnu i shvate da su njegovi postupci bili greška: 'To bi se moglo dogoditi. Ne želimo da se to dogodi'. Njegov ministar odbrane (rata, op.pr) Pete Hegseth bio je mnogo optimističniji u pogledu izgleda za pozitivnu promjenu režima u ponedjeljak, na konferenciji za novinare u Pentagonu rano ujutro - prvoj u mjesecima. 'Ovo nije takozvani rat za promjenu režima, ali režim se svakako promijenio i svijet je bolji zbog toga', rekao je.

Ako postoji jedna zajednička nit koja povezuje obrazloženja raznih Trumpovih administracija, to je prijetnja koju je predstavljao iranski program balističkih raketa i ideja da će uskoro dostići 'tačku bez povratka', gdje napori da se on ili iranske nuklearne lokacije uklone ne bi bili izvodljivi. To objašnjenje je zasjenjeno ratnim bubnjevima koje je sam Trump podsticao mjesecima, te početnim izjavama zvaničnika Bijele kuće nakon napada koji su krivili navodnu neposrednu prijetnju iranskog nuklearnog programa za koji su 2025. godine ljutito tvrdili da je izbrisan i unazadio godinama.

Razorna politička podjela

Ankete pokazuju da Amerikanci uglavnom nisu odobravali ideju rata s Iranom u danima koji su prethodili napadima, nakon Trumpovih prijetnji da će to učiniti u januaru zbog nasilnog i ponekad smrtonosnog suzbijanja demonstranata širom zemlje od strane Teherana. Ista anketa sada pokazuje da Amerikanci nisu uvjereni u racionalizacije koje je iznijela administracija tokom subote do utorka. Anketa Reutersa/Ipsosa tokom vikenda pokazala je da samo četvrtina Amerikanaca odobrava američku kampanju zračnih napada, dok je neodobravanje bilo mnogo veće, 43 posto. U istoj anketi, gotovo svaki četvrti republikanac rekao je da je Trump prenaglio u upotrebi vojne sile i raspoređivanju američkih vojnika u inostranstvo", dalje navodi Bowden.

U ponedjeljak je CNN objavio anketu koja je pokazala da 6 od 10 ispitanika vjeruje da predsjedniku nedostaje "jasan plan za rješavanje situacije", dok je nešto veći broj, 62 posto, rekao da bi trebao dobiti odobrenje Kongresa prije pokretanja daljnjih udara.

"Dok se Trump i njegovi saveznici približavaju međuizborima, sposobnost Bijele kuće da ispravi svoju priču i privede rat kraju mogla bi biti ključna za sprječavanje razorne političke podjele unutar kabineta Donalda Trumpa, pa čak i među pristalicama Trumpove baze", zaključuje Bowden.