Švedski šef Generalštaba upozorava: Baltičko more ne smije postati Putinovo igralište

1
DW
Švedski šef Generalštaba upozorava: Baltičko more ne smije postati Putinovo igralište
Foto: EPA-EFE / Vladimir Putin

Napetosti u Baltičkom moru rastu godinama. Švedski šef Generalštaba sada upozorava na želju Kremlja za preuzimanjem moći u Baltičkom moru. Ruski predsjednik Putin mogao bi, kaže on, baciti oko na strateški važan otok.

"Ako Rusija preuzme kontrolu i okruži Baltičko more, to bi imalo ogroman utjecaj na naše živote - u Švedskoj i svim drugim državama Baltičkog mora. To ne možemo dopustiti", rekao je Miacel Byden.

"Baltičko more ne smije postati Putinovo igralište na kojem on širi strah na članice NATO-a", rekao je general.

Recept za hljeb koji se ne mijesi: Hrskav spolja, a mekan kao duša iznutra

Recept za hljeb koji se ne mijesi: Hrskav spolja, a mekan kao duša iznutra

S Gotlanda, rekao je dalje, Švedska može pomoći drugim državama NATO-a na Baltičkom moru da žive u sigurnosti. "Ali ako Putin napadne Gotland, on može s mora ugroziti zemljame NATO-a. To bi bio kraj mira i stabilnosti u nordijskoj i baltičkoj regiji", rekao je Byden.

Bez vojnih konsekvenci za ulazak u NATO

U pogledu ulaska Švedske u NATO, Putin je prijetio konsekvencama. Međutim, Byden nije mogao potvrditi da su prijetnje Kremlja pratila i djela. "U osnovi nismo vidjeli više aktivnosti Rusije od pridruživanja nego ranije."

Reuters: Putin spreman na prekid vatre u Ukrajini uz jedan uslov

Reuters: Putin spreman na prekid vatre u Ukrajini uz jedan uslov

Švedska je, rekao je dalje, u scenarijima polazila od toga da će Rusija demonstrativno pokazati svoje mišiće. "Ali nismo računali sa invazijom i kopnenim trupama", rekao je Byden novinama RND. Kada je Švedska promatrala kretanje ruskih trupa, to nije bi bilo izravno na njezinim granicama, rekao je Byden. "Oni izvode vježbe, ali samo na očekivanom nivou", rekao je on.

S druge strane, rekao je, očekivane su "nevojne provokacije", poput dezinformacija, klevetničkih kampanja i kibernetičkih napada. "Bilo je ozbiljnih kibernetičkih napada, ali teško je reći ko zapravo stoji iza njih”, rekao je Byden. "U nekim slučajevima to je definitivno bio neki državni akter, ali je mogao biti i neko drugi, a ne Rusija", dodao je on.

Ruski naftni tankeri "prijetnja okolišu u Europi"

Švedski načelnik Generalštaba također je upozorio na ozbiljnu katastrofu koju uzrokuju stari ruski naftni tankeri u Baltičkom moru. "Rusija bi mogla izazvati ekološku katastrofu direktno ispred naših vrata i učiniti da to izgleda kao nesreća. Ekološke posljedice bile bi razorne", rekao je Byden u novinama RND.

Ruski naftni tankeri su, dodao je on, stvarna opasnost za okoliš u Europi. No, Rusija bi te brodove mogla koristiti i na druge načine za vođenje rata protiv NATO-a, rekao je Byden. "Ne postoji bolji način da nam se Rusija prišunja nego da se maskira u stari naftni tanker. Oni mogu koristiti brodove za prisluškivanje naših komunikacija, tajno nešto transportirati ili ih koristiti za podvodne sabotaže", rekao je Byden.

Ministar za civilnu odbrane upozorio je na mogući rat

U januaru je švedski ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin izazvao pomutnju kada je na konferenciji o odbrani istaknuo da bi u Švedskoj moglo doći do "rata". Ubrzo nakon toga, Byden je također izjavio da se ljudi u zemlji moraju "mentalno pripremiti za rat".

Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je 1990-ih naglo smanjila svoje izdatke za odbranu. Tek nakon ruske aneksije poluotoka Krim 2014. ponovno je došlo do povećanih ulaganja u sigurnost zemlje.

Prošle je godine vlada saopćila da će premašiti cilj od dva posto troškova za odbranu 2024. godine. Prema pisanju švedske novinske agencije TT, za ovu godinu planirana je potrošnja od oko 6,5 milijardi švedskih kruna. Međutim, prema navodima Švedske agencije za civilne hitne slučajeve, potrebno je gotovo tri puta više da se pokrile potrebe.

Konačno, u aprilu 2024. - mjesec dana nakon što je Švedska ušla u NATO - vlada te skandinavske zemlje objavila je da će uložiti 385 milijuna švedskih kruna (33 milijuna eura) u civilnu odbranu i obnovu skloništa od zračnih napada, obrazloživši to njenom procjenom da je pogoršano sigurnosno stanje. Prema navodima, novac će također ići u jačanje hitnih službi, izgradnju zaliha lijekova i kibernetičku sigurnost zemlje.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije