Sukob između Armenije i Azerbejdžana pretvara se u pravi rat

Armenija i Azerbejdžan u utorak su se međusobno optužili za prekogranične napade, a dvije države odbijaju i pritisak međunarodne zajednice da održe mirovne pregovore dok se njihov sukob u regiji Nagorno-Karabah pretvara u punokrvni rat.

Obje države izvijestile su o prekograničnoj pucnjavi, zapadno od odcijepljene regije Nagorno-Karabah oko koje je u nedjelju izbio sukob između azerbejdžanskih i armenskih snaga.

Ovi incidenti predstavljaju dodatnu eskalaciju sukoba, iako Rusija, Sjedinjene Države i druge zemlje pozivaju na suzdržanost.

Odbijena bilo kakva mogućnost pregovora s obje strane

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev je za rusku državnu televiziju jasno odbacio bilo kakvu mogućnost pregovora i rekao da su zahtjevi Jerevana neprihvatljivi, piše Hina.

Armenski premijer Nikol Pašinjan je za isti kanal rekao da se razgovori ne mogu održati dok se borba nastavlja.

U sukobima je dosad poginulo gotovo sto ljudi, među njima i civili, a nekoliko stotina ih je povrijeđeno.

Ured azerbejdžanskog državnog tužitelja objavio je da je poginulo 12 civila, a 35 ih je povrijeđeno, no Azerbejdžan još nije objavio broj vojnih žrtava.

Nagorno-Karabah, međunarodno priznati teritorij Azerbejdžana u kojem veliku većinu čine Armenci, saopćio je kako je izgubio 84 vojnika. 

Armenija je u utorak objavila da je u bombardiranju poginula devetogodišnja djevojčica, dok su njena majka i brat povrijeđeni. Ministarstvo odbrane Nagorno-Karabaha objavilo je da su u subotu ubijeni majka i njeno dijete.

Prva civilna žrtva u Armeniji

Armensko ministarstvo vanjskih poslova je u utorak izvijestilo i o prvoj civilnoj žrtvi na teritoriju same Armenije, u gradu Vardenisu koji se nalazi više od 20 kilometara od Nagorno-Karabaha.

Armensko ministarstvo odbrane saopćilo je kako se civilni bus zapalio u tom gradu nakon što ga je pogodio azerbejdžanski dron. Ne zna se je li spomenuta žrtva stradala u tom incidentu.

Azerbejdžansko ministarstvo odbrane objavilo je da je armenska vojska iz Vardenisa granatirala regiju Daškesan unutar Azerbejdžana, dok druga strana to opovrgava.

Ovi sukobi pojačali su zabrinutost oko stabilnosti regije južnog Kavkaza, važnog koridora s cjevovodima koji na svjetska tržišta dovode naftu i plin.

Nagorno-Karabah je odcijepljena regija koja se nalazi unutar Azerbejdžana, no vode je etnički Armenci. Od Azerbejdžana se odcijepila u ratu 1990-ih, no nije međunarodno priznata kao neovisna država.

Ako dođe do eskalacije, u rat bi se mogle uključiti Rusija i Turska

Ako rat eskalira, u njega bi se mogle uključiti i regionalne sile Rusija i Turska. Moskva s Armenijom ima odbrambeni savez, dok Ankara podržava Azerbejdžan čije je stanovništvo turskog porijekla.

Armenija je u utorak objavila kako je turski F-16 u četvrtak u armenskom zračnom prostoru srušio njen borbeni avion, pri čemu je poginuo pilot, no Turska je odgovorila kako je to "apsolutno neistinito".

Kremlj je ranije u utorak objavio da je u stalnom kontaktu s Turskom, Armenijom i Azerbejdžanom i poručio da bi svaka vojna podrška nekoj od strana dodala ulje na vatru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u utorak u razgovoru s armenskim premijerom pozvao obje strane da prekinu napade i naglasio potrebu brzog postizanja primirja i deeskalacije krize, saopćio je Kremlj.

Na trenutni prekid vatre i smirivanje sukoba je u utorak u telefonskim pozivima s čelnicima dviju zemalja pozvala i njemačka kancelarka Angela Merkel, objavio je njen glasnogovornik Steffen Seibert.