Stanovnici još jedne zemlje se spremaju za ruski napad: "Spremni smo proliti svoju krv"

Zasjeda se odigrala u zoru. Nekoliko trenutaka prije, jedini zvuk u ledenoj šumi Klooga, 40 kilometara zapadno od estonske prijestolnice Tallinna, bilo je potiho hrkanje koje je dolazilo ispod nekoliko kamufliranih šatorskih krila.

No, samo nekoliko sekundi nakon što je vatra iz strojnica prekinula njihov san, nekoliko je boraca skočilo iz svojih improviziranih skloništa kako bi uzvratili. Plameni jezici iz njihovih pušaka osvijetlili su još uvijek mračnu šumu, dok je plavičasti dim sukljao iz bombe, bačene kako bi se neprijatelja onemogućilo da pronađe put kojim bi se probio.

U roku od nekoliko minuta bitka je završena. Radi se o vježbi. Iako brojčano nadmašeni borci nisu uspjeli pobijediti protivnika, Kaia, računovođa koja je za vikend svoju malu bebu ostavila kod kuće, zadovoljna je vježbom.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

"Bili su prilično dobri. Ostali su mirni i držali su svoju poziciju", rekla je ona o volonterima Estonske odbrambene lige (EDL), koje je pomagala obučavati, piše Jutarnji.

Baltičke države - Estonija, Latvija i Litvanija - naime, pripremaju se za istu stvar. Zajednička granica s Rusijom i bolna historija sovjetske okupacije koja je započela u 40-im godinama prošlog stoljeća i donijela sa sobom, između ostalog, deportacije i zatvor stotinama hiljada građana, potaknula je sve tri zemlje da se pridruže NATO savezu, nakon što su 90-ih godina povratile nezavisnost.

To ih je također dovelo do usvajanja širokog, općedruštvenog pristupa odbrani koji se nedavno pokazao itekako značajnim, nakon što je Rusija krenula prvo s kampanjom dezinformacija u toj regiji. Nigdje to nije vidljivije nego upravo u Estoniji, gdje oko 15.000 običnih građana, kao što je Kaia, nekoliko vikenda godišnje provode u obuci, trenirajući gerilsko ratovanje kao pripadnici EDL-a.

Tek 7.000 aktivnih vojnika

Budući da je Rusija u februaru napala Ukrajinu, rastuća bojazan da bi područje Baltika moglo biti iduća meta Kremlja, hiljade je građana potaknula da se i oni prijave na obuku.

"Mi nismo rezervisti. Nismo redovna vojska", kaže 20-godišnji Henri, jedan od sudionika 'zasjede' u šumi Klooga, koji inače radi u sektoru prodaje. Kao ni većina drugih, Henri također ne želi otkriti svoje prezime, kao sigurnosnu mjeru opreza.

"Mi smo obični estonski muškarci i žene spremni proliti svoju krv na bojnom polju za svaki centimetar koji bi eventualni okupator želio oteti našoj zemlji", rekao je.

Estonija ozbiljno shvata zaštitu svoje populacije koja broji 1,3 miliona stanovnika. Njihov odbrambeni proračun je, proporcionalno gledano, treći najveći među zemljama NATO-a, a iako imaju tek 7.000 aktivnih vojnika, sposobnosti svojih obrambenih snaga i odvraćanja dodatno jačaju rezervistima i pripadnicima EDL-a, koji predstavljaju najveće volonterske snage u regiji.

Na početku 2022. godine te su snage brojile oko 15.000 pripadnika, kojima treba dodati još 10.700 ljudi iz organizacija mladih i Ženske odbrambene lige, koji pružaju podršku borbenim jedinicama. Radi se o gotovo 2 posto stanovništva, a otkad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, organizacija je zaprimila oko 2.000 novih zahtjeva za članstvo.

Većina pripadnika nije plaćena, dok Ministarstvo obrane finansira njihovu obuku i opskrbljuje ih oružjem.

"Zaista vjerujem da bi Estonci zgrabili oružje protiv ruskih osvajača”, kaže Lauri Abel, zamjenik sekretara ministarstva za obrambenu spremnost. Inače bivši zapovjednik EDL-a u Tallinnu, Abel smatra civilni status tih snaga ključnim za njegov uspjeh.

"Oni su poveznica između oružanih snaga i društva. Njih ima posvuda, rade u različitim firmama. Oni unose odbrambeni duh u društvo", rekao je on.