Šta bi donijelo ujedinjenje dvije Koreje

Smrt lidera Sjeverna Koreje Kim Jong-ila ponovo je otvorila pitanje eventualnog ujedinjenja dvije Koreje, a stručnjaci su mišljenja da ako do ujedinjenja i dođe u budućnosti, to treba biti učinjeno polako, na način na koji je Hong Kong vraćen Kini, a ne brzo poput njemačkog ujedinjenja, piše Reuters a prenosi Al Jazeera Balkans.

Iznošenje prognoza da li će i kada doći do ujedinjenja dvije Koreje je veoma teško, dok je na polju ekonomije eventualni "trošak" veoma lako predvidjeti.     Ujedinjenje dvije Koreje značilo bi izlazak miliona ljudi iz Sjeverne Koreje iz siromaštva, a njihovi prihodi bi u najmanju ruku bili udesetostručeni, smatra agencija Reuters. S druge strane to bi usporilo rast Južne Koreje u narednih 10 godina, pa i duže, navodi ova agencija.

Trošak ujedinjenja
Procjenjuje se da bi ponovno ujedinjenje dvije Koreje koštalo na destine ili čak hiljade milijardi dolara, u zavisnosti od brzine i "dubine" integracije. Relativno brzo ujedinjenje poput njemačkog bilo bi mnogo skuplje u odnosu na ograničeno približavanje u okvirima, naprimjer, povratka Hong Konga Kini iz 1997. godine. Međutim, postepeno, fazno približavanje bilo bi mnogo lakše izvesti na papiru nego u stvarnosti, a ako bi do ujedinjenja došlo iznenada, kao što se dogodilo padom Berlinskog zida, bilo bi nemoguće kontrolirati protok ljudi i novca.

Njemački model brze integracije bio bi skuplji za Sjevernu i Južnu Koreje. Kada su se ujedinile dvije Njemačke 1990. godine, građani Istočne Njemačke činili su oko četvrtinu populacije Zapadne Njemačke, dok je domaći društveni proizvod (BDP) na zapadu bio četiri puta veći nego na istoku.

Populacija Sjeverne Koreje iznosi polovinu populacije Južne Koreje, čiji je BDP 17 puta veći nego na sjeveru, što znači da bi trošak poravnavanja ekonomskog jaza između sjevera i juga bio nevjerovatno velik.

Korist za države
Prema istraživanju koje su uradili stručnjaci sa državnog univerziteta u Washingtonu i Univerziteta Sogang, njemački stil ujedinjenja bi značio da bi Južna Koreja 25 godina poslije, imala BDP 20 posto niži, nego što bi to bilo u slučaju da nije došlo do ujedinjenja.

S druge strane, ekonomista Goohoon Kwon iz bankarske grupacije Goldman Sachs naveo je u istraživanju, koje je uradio 2009. godine, da bi ujedinjena Koreja mogla da pretekne Francusku, Njemačku, pa možda i Japan za 30 do 40 godina.

S obzirom da su Sjeverna i Južna Koreja tehnički još u ratu i da 30 posto BDP Sjeverne Koreje ide na vojsku, a 1,8 miliona ljudi je vojno angažirano u obje države, ujedinjenje bi dovelo do toga da se veći broj ljudi angažira u privrednom sektoru, a to bi doprinijelo i povećanju stope nataliteta, koja je u Južnoj Koreji izuzetno niska.    

Imajući u vidu sve iznesene činjenice i to da bi bilo veoma teško kontrolirati migraciju stanovništva sa sjevera na jug, postavlja se pitanje da li vrijedi podnijeti sve žrtve za eventualno ujedinjenje.

Što se tiče starijih generacija, koje se sjećaju života prije nego što je Korejski poluotok podijeljen, one žele da ponovo vide ujedinjenu zemlju. Međutim, oni mlađi koji nisu toliko emotivno vezani, mogli bi pomisliti da troškovi budućeg ujedinjenja sa sjeverom prevazilaze eventualnu korist, navela je agencija Reuters.