Wagnerovci optuženi za hladnokrvna ubistva u Maliju: Žrtve progovorile o brutalnom zlostavljanju

Vlasnik trgovine ispričao je za BBC kako su ruski plaćenici koji se bore protiv džihadista u Maliju hladnokrvno ubili dvojicu muškaraca pred njegovim očima, a zatim prijetili da će mu odsjeći prste i ubiti i njega.

Ovo je jedno od nekoliko sličnih svjedočanstava koje je prikupio BBC, a koja pokazuju taktike koje su koristili ruski borci dok su vodili brutalnu operaciju protiv pobunjenika, islamističkih militanata u toj zapadnoafričkoj naciji - metode koje su široko osudile grupe za ljudska prava.

Vojna hunta preuzela je vlast u Maliju 2021. godine, prisiljavajući francuske trupe da odu nakon što ih je optužila da nisu uspjele zaustaviti pobunu. Hunta se okrenula prema Rusiji, zatraživši pomoć plaćeničke grupe Wagner, koja je u to vrijeme bila povezana s Kremljom. Wagner se od tada povukao iz zemlje, a njegove operacije preuzeo je Afrički korpus, koji spada pod rusko ministarstvo odbrane.

Trending

Novi detalji akcije: Otkriveno ko je muškarac iz BiH koji je uhapšen zbog 55 kilograma kokaina

Neki od Wagnerovih plaćenika isticali su svoja zvjerstva na Telegram grupi koja je bila dostupna samo uz poziv, sve dok nije zatvorena sredinom ove godine, navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavilo Evropsko vijeće za vanjske odnose.

Oni su "redovno dijelili fotografije i video zapise ubistava, silovanja, mučenja, kanibalizma i skrnavljenja leševa navodnih pobunjenika i civila", dodaje se u izvještaju.

U junu je publikacija Africa Report saopštila da je "infiltrirala" Telegram kanal povezan s Wagnerom, pronašavši 322 video zapisa i 647 fotografija zvjerstava, uključujući odrubljene glave i iskopane oči, te objave "prožete rasizmom".

Trgovac s kojim je BBC razgovarao pobjegao je iz Malija i sada živi u izbjegličkom kampu preko granice u Mauritaniji. Dali su mu ime Ahmed i promijenili imena svih žrtava navedenih u ovom članku radi njihove vlastite sigurnosti.

Rekao je BBC-ju da su njegove muke počele kada su se Wagnerovi borci dovezli do velike trgovine koju je vodio u centralnom gradu Nampali u augustu 2024. godine.

Upozoravamo na uznemirujuće dijelove svjedočenja:

Uprkos tome što su redovne mušterije, Wagnerovi borci su htjeli pritvoriti njegovog šefa i optužili ga za dosluh s džihadistima koji imaju snažno prisustvo u regiji, rekao je Ahmed.

"Odveli su me do vozila, ugurali unutra i vezali mi ruke", dodao je.

"Vojnik Wagnera uzeo je nož i stavio mi ga na prst i pitao me: 'Gdje je vlasnik trgovine?' Rekao sam mu da je u (glavnom gradu) Bamaku, ali je on odgovorio: 'Pogrešan odgovor'."

Ahmed je rekao da su ga Wagnerovi ljudi, koji su razgovarali preko prevodioca, odveli u dobro utvrđenu malijsku vojnu bazu i smjestili u hangar.

"Ja i trojica Wagnerovih ljudi bili smo u hangaru. Napunili su rezervoar vodom i tražili od mene da skinem odjeću. Učinio sam to. Umočili su mi glavu u vodu dok se skoro nisam ugušio i pao. Zatim su stavili noge na moje grudi i počeo sam teško disati.

Zatim su mi ponovo umočili glavu u vodu i drugi put me pitali za vlasnika trgovine, a ja sam im rekao da je u Bamaku", rekao je Ahmed, dodajući da se mučenje ponovilo treći put i dao je isti odgovor.

Nakon ove muke, Ahmed je rekao da je bačen u mali toaletni blok, gdje su bili i drugi lokalni ljudi koje je poznavao - uključujući Husseina, koji je bio toliko pretučen da ga isprva nije mogao prepoznati.

"Oko 40 minuta kasnije, doveli su Umara (još jednog poznanika). I on je bio u užasnoj situaciji. Mučili su ga. Spavali smo u tom toaletu, a sljedećeg jutra su donijeli komad hljeba i malu šoljicu kafe", ispričao je Ahmed.

Rekao je da je vraćen u hangar, gdje su mu ruski borci omotali zavoj oko lica i glave.

"Nisam mogao vidjeti. Nisam mogao govoriti. Nisam mogao čuti. Stavili su mi nož na grlo i rekli prevodiocu da mi kaže da je ovo posljednja prilika. Ako im ne kažem istinu, odsjeći će mi glavu. Rekao sam prevodiocu da sam im dao sve informacije koje sam imao."

Ahmed je rekao da su mu ruski ispitivači zatim skinuli zavoj i bacili ga u kuhinju gdje je proveo noć s dva stranca - muškarcem etničke pripadnosti Tuaregu koji mu je rekao da je pritvoren bez objašnjenja dok je pasao stoku, i Arapinom koji je rekao da je uhvaćen dok je tražio svoje deve.

Nomadske tuareške i arapske zajednice koje lutaju prostranim pustinjama sjevernog Malija često se tretiraju sa sumnjom, posebno otkako su prije više od deset godina tuareški separatistički ustanak otele džihadističke grupe, koje sada djeluju uglavnom pod zastavom podružnice Al-Kaide, Jama'at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM).

Nakon što je proveo noć s njima, Ahmed je rekao da je vraćen u hangar.

"Doveli su dvojicu muškaraca (Tuarega i Arapina) i odrubili im glave u mom prisustvu", rekao je Ahmed.

Prestrašen, Ahmed je pokušao suzdržati suze dok je za BBC pričao šta se sljedeće dogodilo.

"Približili su mi jedno od tijela da pomirišem svježu krv i rekli: 'Ako nam ne kažete gdje se nalazi vlasnik trgovine, doživjet ćete sličnu sudbinu.'"

Ahmed je rekao da mu je život pošteđen tek nakon što je komandant Wagnera nazvao oficira malijske vojske, koji ga je uvjerio da vlasnik trgovine ne sarađuje s džihadistima.

Ahmed je rekao da je komandant potom otišao u bazu da ga oslobodi, kao i još jednog vlasnika trgovine i Umara.

"Proveo sam tamo 15 dana. Zatim sam odlučio da odem u Mauritaniju sa suprugom i djecom", rekao je Ahmed.

BBC se obratio ministarstvima odbrane Rusije i Malija za komentar, ali oni još nisu odgovorili.

Sentry, kampanja koju su suosnovali glumac George Clooney i bivši američki vladin zvaničnik John Prendergast, navela je u izvještaju objavljenom u augustu da su Wagnerovi borci ne samo vršili zlostavljanja civila, već su i stvorili "haos i strah" unutar malijske vojne hijerarhije, prisiljavajući komandante da šute.

Citirali su malijskog zvaničnika koji je rekao da su Wagnerovi operativci "gori od Francuza. Misle da su moji ljudi gluplji od njih. Prešli smo iz tiganja u vatru."

Proglasivši svoju misiju "završenom" uprkos pogoršanju sigurnosne situacije, Wagner je u junu ove godine najavio povlačenje iz Malija, a analitičari tvrde da je većina njegovih boraca apsorbovana u Afrički korpus.

Think-tank Timbuktu Institute sa sjedištem u Senegalu procjenjuje da je 70 do 80% boraca Afričkog korpusa ranije bilo u Wagneru.

"U stvarnosti, Afrički korpus nasljeđuje Wagnerovo naslijeđe kršenja ljudskih prava, uključujući vansudska ubistva i mučenja", navodi se u izvještaju objavljenom u julu.

Međutim, grupa za praćenje nasilja Acled saopštila je da rani trendovi sugerišu da je ponašanje Afričkog korpusa bilo "manje grabežljivo" od Wagnerovog.

"Broj incidenata koji uključuju namjerna ubistva civila ili masovne zločine znatno je opao", rekao je za BBC Héni Nsaibia, viši analitičar Acleda za zapadnu Afriku.