Poznato i zašto: Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, drugoga zaredom, i to za više od šest posto, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog drugog vala širenja koronavirusa, dok ponuda polagano raste.

Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala 6,2 posto, na 39,27 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio osam posto, na 37,05 dolara.

Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja trgovaca da će nove restriktivne mjere u mnogim zemljama zbog drugog vala širenja koronavirusa izazvati slabljenje potražnje.

Broj novozaraženih koronavirusom u svijetu porastao je prošle sedmice za gotovo dva miliona, na više od 34 miliona, dok je broj umrlih premašio milion. Trgovce je razočarao i status quo u pregovorima između Kongresa i Bijele kuće o novom paketu fiskalnih poticajnih mjera jer bi novi poticaji poduprli gospodarstvo, a time i potražnju za naftom.

Ministar financija Steven Mnuchin ponudio je u pregovorima svoj paket mjera, vrijedan oko 1.500 milijardi dolara, dok zastupnici Demokratske stranke, koji imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa, inzistiraju na svom paketu, vrijednom 2.200 milijardi dolara. Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma, poručila je da su Demokrati i Bijela kuća zapeli u raspravi o vrijednosti paketa.

A da su poticaji nužni, pokazuje niz posljednjih podataka, prema kojima oporavak američke privrede od koronakrize gubi na zamahu. Broj zaposlenih u septembru porastao je za samo 661 hiljadu, nakon 1,5 miliona u augustu, što je znatno manje nego što su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Septembarski rast broja zaposlenih najmanji je od početka oporavka američkog tržišta rada u maju, što signalizira da će trebati puno vremena da se nadoknade 22 milijuna radnih mjesta izgubljena u martu i aprilu i da je privredni rast usporio na prijelazu u četvrti kvartal. Loše je na tržište u petak utjecala i vijest da je predsjednik SAD-a Donald Trump zaražen koronavirusom i da je u karanteni.

To je, kažu analitičari, pridonijelo nesigurnosti na tržištima, koja su ionako nestabilna zbog predsjedničkih izbora u SAD-u u novembru.

„Rizici vrebaju i na strani ponude i na strani potražnje. Vijest da je predsjednik Trump zaražen COVID-om izoštrila je sliku i izazvala snažan pad cijena sve rizične imovine, uključujući i naftne terminske ugovore”, kažu analitičari Commerzbanka.

Dodatni pritisak na cijene posljedica je i rasta ponude članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), na što ukazuju podaci Reutersa da je u septembru ponuda povećana za 160 hiljada barela dnevno. Povećanje je uglavnom rezultat rasta ponude iz Libije i Irana, članica OPEC-a izuzetih iz sporazuma o ograničenju proizvodnje članica OPEC-a i njegovih partnera na čelu s Rusijom.

Uz to, proizvodnja raste i u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošle je sedmice broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan treću sedmicu zaredom, za njih pet, na ukupno 266 postrojenja. Polovicom augusta aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci.

"Znalo se da će rast cijena nafte biti kratkog vijeka, s obzirom na sve izraženija strahovanja za globalnu potrošnju i rast proizvodnje članica OPEC+", kaže Jeffrey Halley iz OANDA-e.

U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim privredama, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom. Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.