Poruka Putinu: NATO stavlja čak 300.000 vojnika u stanje visoke pripravnosti

NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.

"Mi ćemo transformisati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 hiljada", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.

Trenutno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 hiljada stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih grupa. Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih grupa na nivo brigada.

Trending

Ovo je dječak (9) koji je ubijen u napadu: Oglasila se majka - 'Sada si sa bakom i dedom u raju'

Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definisana kao "najveća i direktna prijetnja našoj sigurnosti".

26.06.22. 22:43

I ovo je BiH: Spašeni prijevremeno rođeni blizanci uz pomoć pedijatrica Belme i Elme

U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definisana kao strateški partner NATO-a.

"To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima", rekao je Stoltenberg.

Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a. Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO.

Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da "ne može obećati da će blokada biti uklonjena".

Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

13.05.22. 15:48

Još jedna zemlja upozorila svoje građane: Rusi će napasti

Ruski napad na Ukrajinu natjerao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. maja službeno zatražile članstvo u NATO.

Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.

Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.

Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.

Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. juna u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.

Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, piše Jutarnji list.