Otkriće: Antikoagulanti bi mogli pomoći u liječenju teških oblika COVID-19

Lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi mogli bi pomoći u teškim slučajevima COVID-19, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu.

Otkriće tima iz njujorške bolnice Mount Sinai moglo bi pomoći rješavanju velikog problema s kojim se susreću ljekari širom svijeta u liječenju oboljelih od koronavirusa - stvaranju ugrušaka koji kompliciraju teške oblike bolesti koje je ionako teško liječiti, piše Hina.

Tim je objavio da nastavlja istraživanja djelovanja antikoagulanata kako bi otkrio koji od njih i u kojoj dozi djeluje najbolje.

"Pacijenti koji su primali antikoagulante bili su bolje od onih koji nisu", kazao je dr. Valentin Fuster, direktor Mount Sinai Heart za CNN.

Rezultati još nisu dovoljno jasni za nedvosmislene preporuke i tim napominje da je veća vjerovatnost da će se lijekovi protiv zgrušavanja krvi davati teže oboljelima od COVID-19.

Fuster i njegov tim istraživanjem su obuhvatili više od 2.700 pacijenata liječenih u Mount Sinaiju. Od marta su nekim pacijentima davani lijekovi protiv zgrušavanja.

Tim je sistemski proučio jesu li ti lijekovi rezultirali različitim ishodom i utvrdili su da jesu - u slučaju pacijenata koji su bili na respiratorima.

Otkrili su da je 29 posto pacijenata na respiratorima, koji su dobili antikoagulante, umrlo u odnosu na 63 posto onih na respiratoru koji su umrli, a nisu primali lijekove protiv zgrušavanja.

"Naše otkriće sugerira da antikoagulansi mogu biti povezani s poboljšanim ishodima među pacijentima oboljelima od COVID-19", napisali su u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Njihovo istraživanje pokazalo je da su pacijenti primali različite lijekove protiv zgrušavanja i u raznim dozama, pa će to pitanje trebati proučiti, dodaje Fuster.

Njegov će tim proučiti djelovanje i doze klasičnog lijeka heparina te jednog od novijih oralnih antikoagulanata dabigatrana na oboljele od COVID-19.

Fuster dodaje da je stvaranje ugrušaka važan faktor u letalnom ishodu oboljelih. To počinje sa stvaranjem ugrušaka u plućima, potom bubrezima, srcu i na kraju u mozgu, kaže on.

Fuster želi proučiti i mogu li lijekovi protiv zgrušavanja djelovati kod vanbolničkih pacijenata s obzirom na to da se pojavljuju zabrinjavajući slučajevi moždanih udara kod osoba mlađih od 50 kod kojih ne bi trebao postojati rizik od udara, a naknadno je utvrđeno da su bili zaraženi koronavirusom.

Nije poznato zašto virus izaziva stvaranje ugrušaka, no moglo bi s raditi o nuspojavi teške upalne reakcije potaknute virusom.