Ogromna ulaganja u svijetu: Sve se više grade solarni paneli i vjetroparkovi
Svijet je u 2023. iznenađujuće mnogo ulagao u solarne panele, vjetroparkove, baterije i druge tehnologije koje pomažu borbi protiv klimatskih promjena.
"Energija iz obnovljivih izvora postaje sve povoljnija, tako da po prvi put ima više investicija u solarnu energiju nego u crpljenje nafte", kaže profesorka Claudia Kemfert sa Njemačkog instituta za istraživanje privrede.
"Posebno su solarni paneli ove godine premašili očekivanja", dodaje i profesor Gunnar Luderer sa Potsdamskog instituta za istraživanje klime.
Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara
Prema procjenama, ove godine je instalirano solarnih elektrana sa ukupnom snagom od 400 gigavata, prošle godine je to bilo 239 gigavata. Ove godine na izmaku, intalisani su vjetrogeneratori snage 111 gigavata, navodi Svjetska asocijacija za energiju vjetra.
Osim toga, na mreže su dodata četiri nuklearna reaktora ukupne snage četiri gigavata. Ugašeno je pet starih reaktora snage šest gigavata, i to u Njemačkoj, Belgiji i Tajvanu.
Objavljeni podaci: 2023. je najtoplija godina u Njemačkoj od početka mjerenja 1881.
Glavni razlog za snaženje postrojenja za energiju Sunca i vjetra jeste veoma niska cijena proizvodnje struje.
U globalnom prosjeku, u 2022. godini je proizvodnja kilovat-sata struje pomoću vjetrogeneratora na kopnu koštala tri eurocenta, navodi međunarodna Agencija za obnovljive energije. U velikim solarnim parkovima je kilovat-sat koštao 4,5 centa.
To je već osjetno jeftinije nego dobijanje struje od fosilnih goriva, što košta od 5,5 do 22 centa po kilovat-satu.
Cijene solarne energije su dodatno pale ove godine, kažu stručnjaci, posebno jer solarni moduli postaju jeftiniji. Računa se da je cijena još 40 posto niža nego prošle godine.
Zaslužna za to je masovna proizvodnja u Kini. Navodi se da Kina trenutno proizvodi solarnih modula snage 600 gigavata godišnje, čak 225 gigavata više nego prošle godine. Do 2025. bi ova zemlja trebalo da stigne do hiljadu gigavata solarnih panela.
Poznati meteorolog otkriva: 'Situacija je očajna, mi smo jedini krivci'
Indija, SAD i EU takođe planiraju ulaganja u solarne fabrike. U Indiji bi od 2027. trebalo da se godišnje prave moduli ukupne snage sto gigavata, EU će uskoro praviti 30 gigavata godišnje.
"Ide brže nego što smo mislili", kaže profesor Niklas Hene sa instituta New Climate u Kelnu. "Posebno se solarni paneli ekstremno brzo šire", dodaje on.
Brže ide, kaže, nego što je zacrtano u ciljevima kako bi se do 2100. godine spriječio globalni rast temperature u odnosu na predindustrijsko doba veći od 1,5 Celzijusa.
"Ova godina bi mogla ući u historiju kao prekretnica za baterije i energetiku", kaže Christian Breyer, profesor solarne ekonomije na univerzitetu LTU u Finskoj.
Razlog je, kaže, to što su "litijumske baterije bez kobalta i nikla potpuno etablirane, te što i natrijum-jonske baterije stižu na tržište".
Pogledajte kako bi Zemlja izgledala ako se otopi sav led: Koji gradovi bi nestali pod vodom?
Jer, litijum je rijedak i skup metal, dok je natrijum jeftin i dostupan u skoro neograničenim količinama.
Prema ekonomskom magazinu Clean Thinking, cijena natrijumskih baterija već je 40 posto niža od litijumskih. No, komercijalna upotreba je tek počela i zato natrijumske baterije čine tek jedan odsto svih baterija.
Ubuduće bi, predviđaju stručnjaci, natrijum mogao da bude osnova pogotovo stacionarnih baterija.
Sve više baterija se ugrađuje u solarna postrojenja kako bi tamo pohranjivale jeftinu struju koja se onda koristi noću, kad nema sunčeve svjetlosti.
Sve više baterija treba i za električne automobile. Njihov udio u globalnoj prodaji automobila porastao je skoro na petinu – deset puta više nego prije pet godina.
Poplave, suše, požari, oluje, toplotni valovi... Kako se BiH nosi s klimatskim promjenama?
Napredak se bilježi i na polju grijanja, gdje toplotne pumpe postaju sve bitnije. "Tehnologija se može primjeniti u velikom obimu. Mnoge zemlje, recimo skandinavske, odlično demonstriraju kako ta tehnologija radi. Čak i kad je veoma hladno, kao recimo u Finskoj", kaže Breyer.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, toplotne pumpe pokrivaju deset odsto potreba za toplotnom energijom u zgradama. U Njemačkoj je ove godine potražnja za toplotnim pumpama skočila za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.
Ali, uprkos rastu potražnje, investicije u toplotne pumpe kaskaju. "Manje ih je od onoga što je neophodno da se ispune ciljevi Pariskog sporazuma", kaže nam Roland Resch, direktor Centra za inovacije i tehnologije IRENA.
Prema njihovim procjenama, do 2030. valja u toplotne pumpe investirati četiri puta više novca godišnje od trenutne 64 milijarde dolara.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
